Za i protiv legitimacije o imunitetu na koronu | Politika | DW | 25.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Za i protiv legitimacije o imunitetu na koronu

Njemački Etički savjet odbacio je ideju o uvođenju tzv. „legitimacije o imunitetu“ na kovid 19 – iako je u Savjetu polovina bila za, a polovina članova protiv. Ipak, naučnici ne žele u potpunosti da sahrane taj projekat.

Pokažete legitimaciju o imunitetu i uđete u autobus, na koncert ili u starački dom. Da li bi život usred pandemije mogao da se organizuje na taj način? Onaj ko je pregurao kovid 19, ne bi više morao da se pridržava pravila o suzbiijanju pandemije. Ali, zar to ne bi stvorilo dvoklasno društvo s novim privilegijama i diskriminacijom? I šta je sa zaštitom podataka.

Ideja o uvođenju legitimacije o imunitetu pojavila se takođe i u nacrtu zakona njemačkog ministra zdravlja Jensa Špana (CDU). To je izazvalo protivljenja i to ne samo u redovima opozicije, već i u vladajućoj koaliciji. Špan se potom krajem aprila odlučio da to izbaci iz nacrta zakona i konsultuje Etički savjet. U Etičkom savjetu 24 vrhunska stručnjaka iz različitih oblasti diskutuju o komplikovanim temama, poput eutanazije ili dobrobiti životinja. Polovinu članova imenuje vlada, polovinu parlament.

Antitijela ima-nema

Otada se mnogo toga dogodilo na polju istraživanja kovida 19. Virusolozi su u početku vjerovali da onaj ko preleži bolest stiče imunitet i ne može ponovo da se zarazi. Ali, tokom ljeta se pojavilo više izvještaja koji govore o ponovnim infekcijama i antitijelima koja su nestala iz krvi. U međuvremenu se naveliko istražuje, koliko dugo i koliko efikasno imuni sistem može da izgradi sopstvenu zaštitu. Početkom septembra, švajcarski virusolog Rihar Nejer za DW je izjavio: „Neosnovana su nadanja da se legitimacijom može jasno kazati ko prenosi virus, a ko ne".

Jens Spahn Bundesgesundheitsminister (picture-alliance/dpa/B. v. Jutrczenka)

Nacrt zakona njemačkog ministra zdravlja Jensa Špana (CDU) naišao na protivljenja i u redovima opozicije, kao i vladajuće koalicije

Sada i Etički savjet preporučuje da se, „s obzirom na medicinsko-naučno aktuelno stručno stanje“ ne uvodi legitimacija o imunitetu. Ukoliko bi se prevazišla „neisgurnost“, legitimacija bi mogla da bude jedna od opcija. To doduše misli samo polovina Savjeta, druga polovina je skeptična. Dakle – pat situacija među ekspertima.

Bez jasnog savjeta politici

Uprkos intenzivnim i kontroverznim debatama, Etički savjet ne može da objavi kompromisni stav, saopštila je predsjedavajuća Savjeta Alena Buiks na konferenciji za novinare u Berlinu. Ali, Savjet želi da različite glasove objavi transparentno. Bila je to i u prošlosti „dobra praksa“, izjavila je ta profesorka medicinske etike. Buiks se nada da je rezultat 50:50 „signal polarizovanom društvu“, da se stručno debatuje o različitim pogledima. Ima dobrih razloga za to sa obje strane, dodala je.

Za i protiv

Politika tako na ruke dobija „opreznu normativnu orijentaciju", ako se „situacija sa dokazima" poboljša – dakle naučna saznanja o imunitetu, objašnjava Karl Fridrih Getman, kao predstavnik zagovornika legitimacije u Savjetu.

Ali, „za" ni u toj grupi ne znači pledoaje za legitimaciju o imunitetu koja otvara sva vrata, naglasio je jasno taj profesor filozofije. Umjesto toga, legitimacija bi trebalo da se „koristi u određenim, zakonski regulisanim slučajevima“ – na primjer za posebno ugrožene ljude ili zanimanja, odnosno tamo gdje je važan direktan ljudski kontakt.

Berlin | PK: Deutsche Ethikrat nimmt Stellung zu Covid-19 Immunitätsbescheinigungen - Alena Buyx (Jürgen Heinrich/Imago Images)

Alena Buiks predstavlja mišljenje Etičkog saveta

Grupa koja je za legitimaciju to argumentuje time da bi država morala da vrati ograničenja sloboda. Ali trebalo bi takođe da prihvati i određeni rizik. Zloupotrebe bi država, kao i obično, morala da reguliše novčanim ili drugim kaznama.

Alternative i neželjena dejstva

Oni koji su protiv odbacuju uvođenje legitimacije, ne samo „zbog naučne nesigurnosti, već i iz moralnih i praktičnih razloga“. Tako bi ljudima mogao da bude uskraćen pristup centrima za stručno obrazovanje. Drugačije bi pak moglo da bude u određenim oblastima – dakle obavezujuće u, na primjer, medicini, oblasti njege, uslugama čišćenja, u obdaništima i školama.

U osnovi se radi o tome da ljudi ne bi mogli da zaraze druge, a manje da li je neko imun, objasnila je profesorka etike Judit Zimon. Za to su dovoljni negativni testovi. Tako bi rodbina ili dušebrižnici mogli da posjećuju i paze stare ili invalidne osobe.

Osim toga, postoji opasnost da će to podstaći i neke mutne radnje. „Na primjer, ako se neka osoba zbog teške ekonomske situacije ili koristi svjesno izlaže rizicima infekcije“, kaže Zimon naglašavajući dakle neželjene efekte. Politički protivnici projekta se osjećaju potvrđenim odlukom Etičkog savjeta i oštrim riječima podvlače svoje odbijanje. Tako je potpredsjednik poslaničke grupe njemačkih liberala (FDP), Mihael Tojrer govorio o „šamarčini za Špana“. Berbel Bas, potpredsjednica poslaničke grupe Socijaldemokrata (SPD) diskusiju je nazvala „fantomskom debatom".

Narednih dana i nedjelja Vlada Njemačke će predstaviti prerađene planove za pandemiju za početak hladnog godišnjeg doba. Još je nejasno da li će se u njemu pojaviti i – legitimacija o imunitetu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android