Zašto SAD prebacuje Avganistance u treće zemlje? | Politika | DW | 28.08.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

analiza

Zašto SAD prebacuje Avganistance u treće zemlje?

Prve avganistanske porodice su stigle u Ugandu. U pitanju su evakuisane lokalne snage SAD. Tamo će biti provjereno da li mogu da dobiju američku vizu. Pitanje je, međutim, da li će ikada stići u SAD.

Avganistanske izbjeglice

Uganda

Sjedinjene Američke Države i njeni saveznici evakuisali su iz Kabula više od 100.000 ljudi, nakon što su 14. avgusta vlast preuzeli talibani. Vojska SAD je ljude izvukla iz Kabula i mahom prebacila u vojne baze na Bliskom istoku i Evropi.

Samo u njemački Ramštajn, najveću vazduhoplovnu bazu SAD van američkog tla, prema podacima američke vojske do četvrtka uveče je iz Avganistana stiglo 14.500 ljudi. 3.500 njih je već otputovalo dalje za Sjedinjene Države. Ali, među njima nije bilo Avganistanaca. Avganistanske lokalne snage, odnosno lokalno stanovništvo koje je radilo za vojsku, diplomatske institucije ili druge organizacije iz SAD za početak su smještene u vojne objekte u blizini Kajzerslauterna.

SAD smještaju avganistanske lokalne snage u treće zemlje

Od desetine hiljada evakuisanih pripadnika lokalnih snaga SAD, u tu zemlju prebačeno je njih svega 1.200. Prema viđenju Vlade SAD, Njemačka je samo tranzitna zemlja. Ali, gdje će na kraju završiti izbjeglice, koje se trenutno nalaze u Ramštajnu, još uvijek je nejasno.

Očigledno je cilj američke vlade da što je više moguće ljudi koji su radili za organizacije SAD rasporedi u trećim zemljama po cijelom svijetu, dok im se ne odobre vize za SAD. Još krajem protekle sedmice ministar spoljnih poslova SAD Entoni Blinken je izjavio da je 12 partnerskih zemalja pristalo da prihvati američke lokalne snage iz Avganistana. Među njima su Albanija, Kanada, Kostarika, Čile, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Meksiko, Poljska, Katar, Ruanda, Ukrajina te Uganda i Kolumbija.

U Ugandu su već stigle prve avganistanske izbjeglice. Ova afrička zemlja želi da prihvati ukupno 2.000 ljudi. Kolumbija je pristala da primi 4.000 Avganistanaca dok im SAD ne odobri vize. No, predsjednik SAD Džozef Bajden je najavio da će se prvo izvršiti brižljive provjere – medicinske, ali prije svih da li imaju pravo na dobijanje vize za SAD.

Specijalni vizni program za avganistanske lokalne snage

Pri tom, još od 2009. postoji program „Specijalna imigrantska viza“ za avganistanske lokalne snage, koji bi trebalo da im olakša permanentni boravak u SAD. Do sada je oko 76.000 ljudi iz Avganistana dobilo takvu vizu. Krajem juna je američka vlada još malo ublažila kriterijume za dobijanje vize, kako bi uključila i one koji su kratko radili za američke organizacije.

Međutim, vlada još nije ispunila međunarodne zahtijeve da se otvori pojednostavljeni proces za izdavanje viza aktivistima za ljudska prava, novinarima i drugim posebno ugroženim grupama. U tom slučaju bi pravo na vizu moglo da ostvari još 100.000 ljudi, kazao je Dž.K. Hendrikson iz nevladine organizacije „Internacionalni komitet za spasavanje“ američkom političkom magazinu „Foreign Policy“.

Gomilanje birokratskih prepreka

Stručnjaci procjenjuju da bi broj onih koji imaju teoretsku mogućnost da dobiju vizu mogao biti znatno veći. „To je komplikovano i skupo. Jer, mora da se dokaže da je neko određeno vrijeme radio za američku vojsku. A zastrašujuće je to što američka vojska o tome nije uopšte vodila valjanu dokumentaciju", rekao je Aleks Novrasteh, ekspert za migracije iz  trusta mozgova Kato institut.

U mnogim slučajevima ljudi ne mogu da dokažu da su bili na platnom spisku, jer nemaju ugovore ili su u međuvremenu uništeni.

Izborna borba u avganistanskoj krizi

Samo, sada se mnogi pitaju zašto baš Džozef Bajden, koji se u principu zalaže za otvorenu politiku useljavanja ne poravna put Avganistancima. Novinarka CNN-a Mejv Reston je u jednoj analizi ukazala da je politika useljavanja za Bajdena do sada bila škakljiva tema. Njegov protivnik Donald Tramp se već priprema za predsjedničke izbore 2024. i mogao bi Bajdenu da prebaci da nije radio u interesu SAD, ako bude primio veliki broj avganistanskih izbjeglica.

I analitičar Kato instituta je uvjeren da se Bajdenova vlada plaši da bi se u SAD ponovo moglo raširiti antimigrantsko raspoloženje. Bajden očigledno ovdje vidi paralele sa izbjegličkom krizom u Evropi 2015/2016. Ali, to je smiješno, napisao je na upit DW-a Novrasteh.

Za to što SAD izbjeglice prvo prebacuju u treće zemlje postoji više razloga. Među kojima je i taj da je „mnogo je lakše deportovati u Avganistan one kojima nije odobrena viza kada nisu na teritoriji SAD“. „Ovdje još i imaju neka prava, u Ugandi ne baš mnogo.“

Pogledajte video 02:32

Afganistanci stižu na aerodrom u Frankfurtu: Haos i neizvjesna budućnost

Zahtijevi za smanjenjem birokratije

Novrasteh pledira za to da se pojednostave procesi za dobijanje viza za avganistanske izbjeglice. „Ne postoji nijedan dobar razlog da se blokiraju avganistanske izbjeglice", rekao je.

Poslanik Republikanske stranke Adam Kinzinger slično gleda na stvar: „Izbjeglice su u ovoj zemlji uvijek pokazivale ekstremno jak preduzetnički duh. Svi znamo da oni vrijedno rade i da se bore da uspiju“, rekao je u intervjuu za CNN. Kinzinger je osnovao fond, koji bi trebalo da pruži podršku avganistanskim porodicama u SAD u izgradnji nove egzistencije.

Republikanac Kinzinger kaže da je Bajden naslijedio birokratske prepreke. Spora obrada zahtijeva za dobijanje „Specijalne imigracione vize“ započela je još za vrijeme Baraka Obame, ali je posebno velike razmjere poprimila za vrijeme Donalda Trampa. On smatra da je na Bajdenu da to promijeni. Širenje straha od izbjeglica u politici i medijima Kizinger smatra „neameričkim“.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu