Zašto republikanci mrze Kaliforniju? | Politika | DW | 03.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Zašto republikanci mrze Kaliforniju?

Tokom najsmrtonosnijih požara u istoriji Kalifornije je Donald Tramp napadao rukovodstvo te federalne države. I to nije novost. Kalifornija je za republikance primjer zla koje prave demokrate. Zašto je to tako?

Dok su vatrene stihije prethodnih dana i sedmica gutale kalifornijske šume i gradove – u pitanju su najsmrtonosniji požari u istoriji te federalne države – predsjednik Donald Tramp je optužio lokalnu vlast da se nije starala o šumama i prijetio ukidanjem federalnih sredstava.

Naposljetku, Kalifornija je dežurna babaroga republikanaca kada žele da pokažu kuda vodi navodna nebriga demokrata.

„Demokrate hoće da budemo kao Kalifornija, sa sve tofuom, silikonima i farbanim kosama", rekao je Ted Kruz, republikanski senator iz Teksasa tokom kampanje u septembru. Asocijacija republikanskih guvernera napala je demokratskog kandidata za guvernera Floride riječima da ovaj planira uvođenje „poreskih stopa kao u Kaliforniji".

Skroz plava država

Svaki osmi Amerikanac živi u Kaliforniji koja je sa blizu četrdeset miliona stanovnika etnički najraznovrsnija država u SAD. Demokrate tamo ubjedljivo dobijaju izbore. Na nedavnim izborima su demokrate u Kaliforniji još ojačale, drže sve pozicije, u oba doma kalifornijskog parlamenta imaju dvotrećinsku većinu.

Republikanci na funkcijama su rijetkost, a često nisu ni drugi na izborima jer čak i nezavisni kandidati prolaze bolje od njih u Zlatnoj državi.

Ali nije oduvijek tako. Ako izuzmemo Holivud, hipike i proteste u eri Vijetnamskog rata, tokom većeg dijela istorije ove države se politička moć klatila između republikanaca i demokrata. Kalifornija je „pravi Janus američke politike", kaže politikološkinja Šeri Bebič Džef. Ali u proteklim decenijama toga nema – Kalifornija je skroz plava, u bojama demokrata.

Šta se promijenilo? Demografija. Sedamdesetih je blizu osamdeset odsto stanovnika Kalifornije bilo bijelo. Ali 1998. je bijelaca bilo tek 52 odsto, Latinosa 30 odsto, Amerikanaca azijatskog porijekla 11 odsto kao i sedam odsto Afroamerikanaca.

Prelomni momenat bila je podrška republikanskog guvernera Pita Vilsona čuvenom prijedlogu zakona 187 koji se našao na referendumu 1994. godine. Ideja je bila da se ljudi koji u SAD žive bez urednih papira odsjeku od javnih usluga, uključujući školstvo i zdravstveno osiguranje, tražeći od radnika tih institucija da prijave ilegalce. Prijedlog je glatko prošao na referendumu, ali su ga sudovi proglasili neustavnim te nikad nije primijenjen.

Ali ta će epizoda imati ogroman efekat – Latinosi su se uključili u politiku, gravitirajući prema Demokratskoj partiji. Ubrzo su prvi Amerikanci sa korijenima iz Latinske Amerike i sami postajali izabrani predstavnici naroda.

„Vjerovatno je, makar u kratkom periodu, pomoglo to što je Kalifornija na referendumu uvela ograničenje broja mandata na svim funkcijama, uključujući i zakonodavne", kaže Bebič Džef. „Nosioci funkcija su mahom bili bijeli muškarci i odjednom su morali da odu. Uvijek je teže pobijediti aktuelnog poslanika na izborima nego se kandidovati u izbornoj jedinici koja ostaje bez predstavnika i to je više otvorilo politički proces za žene i etničke manjine."  

Waldbrände in Kalifornien (picture-alliance/Zumapress/H. Amezcua)

Razorni požari kao povod obračuna sa Kalifornijom

Danas bijelci više nisu većina u Kaliforniji i čine tek 38 odsto populacije. Latinosi čine 39 odsto, a slijede Amerikanci azijskih korena – grupa koja najbrže raste – sa 15 odsto i Afroamerikanci sa šest. To su podaci Instituta za javne politike Kalifornije.

Bastion „otpora"

Postoji još jedan razlog što Tramp i republikanci osipaju drvlje i kamenje po Kaliforniji. Brojni viđeni demokratski političari koji dolaze iz Kalifornije – recimo liderka demokrata u Donjem domu Kongresa Nensi Pelosi, senator Kamala Heris ili guverner Džeri Braun – glasno su se suprotstavljali predsjedniku od njegovog prvog dana u Bijeloj kući.

Politikološkinja Bebič Džef smatra da Tramp posmatra Kaliforniju kao neki bastion „otpora" njegovoj vlasti. Doduše, ima i drugih država u kojima Republikanci po pravilu nemaju šanse, recimo Trampov rodni Njujork. Ali Kalifornija je postala simbol.

„Ima dosta mjesta na svijetu koja u nekom trenutku, u zavisnosti od političke ideologije, služe kao utopijska ili distopijska projekcija, a u američkoj politici je to ponekad isto mjesto", kaže Kurd Knipfer, politikolog Instituta za umreženo društvo u Berlinu.

Knipfer smatra da Tramp – bez obzir da li napada Kaliforniju, „Obamine sudije" ili „fejk njuz medije" – uvijek ima cilj da odvuče pažnju od omaški sopstvene administracije. „Hoće da bude ponovo izabran i tome služe sve ove bagatelne bitke na Tviteru, nonsensi i laži koje izgovara. Sve je to dio iste strategije. Možda je ove sedmice Kalifornija, a sljedeće imigracija, svejedno."

Kockice su se ovih dana složile kako bi Tramp mogao da mlati dvije muve jednim udarcem – jer meksička Tihuana na Tihom okeanu nalazi se baš uz granicu Kalifornije. Odande hiljade migranata iz Centralne Amerike pokušavaju da uđu u SAD.

Danas se bez kristalne kugle ne može reći da li će strategija donijeti Trampu još četiri godine u Bijeloj kući, ali je potpuno izvjesno da Kaliforniju neće pridobiti za sebe.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije