Zašto Njemačka nije atraktivna za strano medicinsko osoblje? | Politika | DW | 29.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Posao u Njemačkoj

Zašto Njemačka nije atraktivna za strano medicinsko osoblje?

Njemačkoj će u 2030. godini nedostajati oko pola milijuna medicinskih sestara i negovatelja. Taj bi problem trebalo riješiti zapošljavanje osoblja iz inozemstva. No to baš ne ide tako glatko.

Meksikanka Nayeli Bautista Hernández

Meksikanka Nayeli Bautista Hernández

Nayeli Bautista Hernandez ima 29 godina i došla je u Njemačku iz Meksika. Na početku je radila kao njegovateljica u jednom staračkom domu u blizini Münchena. Sada kao medicinska sestra asistira pri teškim operacijama u jednoj minhenskoj bolnici. Njene riječi bi ogroman broj medicinskog osoblja iz inozemstva odmah potpisao: „Njemačkoj je potrebno mnogo osoblja u zdravstvu. Zahvaljujući školovanju u mojoj domovini bila sam odlično pripremljena. Ali najteža stvar ovdje je – jezik."

Odjel na kojem radi Bautista Hernandez odražava njemačku realnost u sektoru brige o bolesnicima 2022. godine. I pokazuje trend koji bi mogao zavladati u budućnosti: Meksikanka radi s kolegama iz Kine, Bosne i Hercegovine i Hrvatske te, naravno, Njemačke.

Kriza je sve veća

Borja Lopez de Castro stalno ponavlja kandidatima koliko je važno poznavanje njemačkog jezika

Borja Lopez de Castro stalno ponavlja kandidatima koliko je važno poznavanje njemačkog jezika

Institut njemačkog gospodarstva prenosi datrenutno vlada manjak od 200.000 njegovatelja i njegovateljica. Ta brojka će narednih godina narasti na pola milijuna. Osoblje iz Vijetnama, s Balkana ili iz Latinske Amerike trebalo bi pomoći u rješavanju tog problema.

Njemačka klinike i starački domovi postaju sve kreativniji kada je riječ o vrbovanju osoblja iz inozemstva. Nayeli Bautista Hernandez su 2019. ponuđeni let za Njemačku, tečaj jezika i novac za dobivanje dokumenata. Danas ima pravo na jedan let kući godišnje, dobila je bicikl, a na bonus-listi je i laptop. Svi se trude privući radnu snagu. Jedno radno mjesto ostaje upražnjeno u prosjeku 240 dana.

Ponuda u prvi mah izgleda odlično

Borja Lopez de Castro je još prije deset godina shvatio šta se događa i osnovao organizaciju Enfermeras Alemania (Medicinske sestre Njemačka). Ovaj Španjolac je uz pisanje doktorskog rada u Njemačkoj počeo raditi na internetskoj stranici za posredovanje u zapošljavanju osoblja i sada radi kao agent koji šalje medicinske sestre i njegovatelje u sveučilišne klinike Freiburg, Köln ili Aachen.

„Trenutno vidimo kako se klinike natječu koja će ponuditi više kandidatima. U to spadaju i dodatne novčane naknade, brzo prebacivanje u višu platnu grupu ili dodatne premije", kaže direktor organizacije i dodaje: „A najveće bolnice mogu ponuditi i stanove."

Enfermeras Alemaniapovezuje s poslodavcima i medicinsko osoblje koje već živi u Njemačkoj. Nayeli Batista Hernandez je preko te organizacije došla do posla – s ugovorom na neodređeno vrijeme u Münchenu – i smještajem. Svakog dana se toj organizaciji javlja do 20 ljudi iz Meksika, Kolumbije, Argentine, Čilea i Venezuele.

Praksa donosi mnoga razočaranja

Borja Lopez de Castro stalno ponavlja kandidatima koliko je važno poznavanje njemačkog jezika. Razina B2 je obveza. Onaj tko se probije kroz birokraciju i nauči jezik u dovoljnoj mjeri, može si osigurati najbolje moguće uvjete u usporedbi s onima koji vladaju u njegovoj domovini.

Izbjeglice kao njegovateljice

Ali to probijanje je veoma teško. „Mnogi dolaze u Njemačku s 15 godina bolničarskog iskustva na intenzivnoj njezi u svojoj zemlji, a ovdje na njih gledaju kao na ljude koji nemaju pojma", priča Lopez de Castro.

Njemačka je u nuždi naučila kako privući ljude, ali u samim ustanovama te ljude najčešće nema tko uvesti u posao, podržati ih i pobrinuti se za to da oni i ostanu. Lopez de Castro često kontaktira radnike koji su preko njega dobili posao da pita kako im je. Odgovor koji najčešće dobiva glasi: ima problema, ali se o njima najčešće ne govori, između ostalog i zbog jezične barijere – komunikacija zapinje na obje strane.

„Pročulo se" da situacija nije tako ružičasta

„Jedna stvar je imati osoblje, a sasvim druga je integracijski koncept koji se provodi kroz rad. Najčešće nema praćenja i analize rada, a glavni problem su nedostatak informacija i netransparentnost kada je riječ o uvjetima rada", kaže šef organizacije Enfermeras Alemania.

Sve to nije ništa novo za Christine Vogler koja već 33 godine radi kao medicinska sestra. Ona je i direktorica Berlinske škole za njegovatelje kao i Berlinskog obrazovnog kampa za zdravstvena zanimanja. Od prije godinu dana je i predsjednica Njemačkog vijeća njegovatelja.

Christine Vogler: „Njemačka nije atraktivna lokacija za njegovatelje

Christine Vogler: „Njemačka nije atraktivna lokacija za njegovatelje"

Zašto u Njemačku dolazi premalo njegovatelja? Vogler nema dlake na jeziku: „Njemačka nije atraktivna lokacija za njegovatelje. I to se pročulo izvan Njemačke. Imamo komplicirani jezik i loše uvjete rada, imamo najviše bolničkih kreveta, a najlošiji raspored osoblja."

„Bit će sve teže naći ljude"

Christine Vogler je upoznala mnoge njegovateljice i njegovatelje s Filipina ili iz Vijetnama koji su se poslije pet godina rada vratili u svoje zemlje. Zato što je njega starih osoba lošije plaćena nego posao u bolnici ili zato što im se smučila njemačka birokracija u kojoj izdavanje potvrda traje i po nekoliko mjeseci.

Zaključak Njemačkog vijeća njegovatelja glasi: „Mogućnost da se privuče osoblje iz inozemstva ne predstavlja trajan koncept u sektoru njege. Mora nam biti jasno da sa 100 posto uloženog truda i sredstava ostvarujemo 20 do 25 posto uspjeha. Osim toga, bit će sve teže naći ljude, jer u sve više zemalja imamo nedostatak medicinskog osoblja."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu