Zašto je sve više ljudi alergično na hranu?

Mlijeko, jaja, kikiriki ili pšenica – to je za neke ljude horor, opasan po život. Mnogi ljudi su takođe alergični na lješnike, soju ili rakove. A na niz drugih namirnica.

Prema nedavnoj studiji London Imperial College-a, procijenjeni broj novih slučajeva alergije na hranu u Velikoj Britaniji se udvostručio u posljednjih deset godina: sa 76 slučajeva na 100.000 ljudi u 2008. na 160 slučajeva na 100.000 ljudi u 2018. To je oko 1,1 procenat britanskog stanovništva koje je alergično na hranu - više od 675.000 ljudi.

Međutim, alergije na hranu nisu samo britanski problem. Prema pregledu iz 2023. godine, 8 procenata djece i 10 procenata odrasle populacije širom svijeta pati od alergije na hranu. Većina oboljelih živi u industrijalizovanim zemljama i gradovima.

Šta je alergija?

U slučaju alergije, imuni sistem reaguje na zapravo bezopasne strane supstance i to upalom i stvaranjem antitijela. Ova imunološka reakcija može se manifestovati u vidu osipa i otoka na koži. Mučnina, groznica ili astma mogu biti drugi simptomi.

Ponekad je aktivirana imunološka reakcija toliko jaka da dovodi do takozvanog anafilaktičkog šoka a samim tim i do kolapsa krvotoka, što je opasno po život. Prema pregledu iz 2021, orasi, kravlje mlijeko i rakovi su najčešći pokretači anafilaksije širom svijeta.

Imajući u vidu potencijalni rizik po život, koji predstavlja alergija na hranu, istraživači smatraju da je sve veći broj alergena alarmantan. Prema britanskoj studiji, ljudi u siromašnijim oblastima potencijalno imaju manje pristupa lijekovima za hitne slučajeve koji spašavaju život.

Kako se razvija alergija na hranu?

Genetska predispozicija igra ulogu u razvoju alergija na hranu: djeca roditelja sa alergijama imaju veći rizik da i sama postanu alergična. Ali istraživači su sigurni da genetika ne može biti sve.

Na kraju krajeva, broj alergija je veći u industrijalizovanim, urbanim životnim sredinama nego u ruralnim, prirodnijim životnim prostorima. Jedan od uzroka alergija na hranu stoga se može naći u našem načinu života, kaže Margita Vorm. Vorm je profesorka imunomodulacije kod alergijskih bolesti na berlinskoj klinici Charite. Ona kaže: "Živimo u okruženju sa malo mikrobne kontaminacije."

Ono što u početku zvuči kao dobra vijest zapravo je problem. Zato što mikrobi utiču na takozvane T ćelije. Postoji mnogo različitih podskupova T ćelija. „Takozvane T pomoćne ćelije igraju ključnu ulogu u alergijama", objašnjava Vorm. One su te, koje izazivaju prekomjernu imunološku reakciju u slučaju alergije.

"Mikrobi podstiču formiranje T ćelija u pravcu koji se suprotstavlja alergiji." Ne samo da su mikrobi češći na seoskim gazdinstvima nego u gradu, već su i češći u svježoj hrani nego u visoko termički obrađenoj i pasterizovanoj.

Istraživači stoga pretpostavljaju da crijevni mikrobiom igra ključnu ulogu u razvoju alergija na hranu. Drugim riječima, loša ishrana nije samo uzrok mnogih bolesti, već i potencijalna kapija za ulazak alergija.

Sprečavanje alergija na hranu - kako to funkcioniše?

„Najsigurniji način je da se klonite odgovarajuće hrane“, kaže Margita Vorm. "Ali: Postoje ljudi koji reaguju alergično na mrvicu kikirikija, na primjer." Ovi ljudi bi trebalo da nose paketić za hitne slučajeve sa sobom. Dakle, adrenalin, koji čisti disajne puteve u slučaju alergijske reakcije i stabilizuje cirkulaciju, čime se suprotstavlja anafilaktičkom šoku.

Dugo su ljekari savjetovali trudnicama da izbjegavaju alergene poput kikirikija i, ako je moguće, da ih drže dalje od male djece. „Ali studije su pokazale da njihovo izbjegavanje povećava rizik od alergija. Trudnice mogu da smanje rizik od alergija kod djece dojenjem i jedući što više svježe i manje prerađene hrane."

Zdrava ishrana od djetinjstva takođe može smanjiti rizik. Ako se pak, uprkos svim naporima, razvije alergija na hranu, mogućnosti liječenja su i dalje ograničene.

Da li se alergije na hranu mogu liječiti?

Već duže vrijeme skoro da nema napretka u razvoju efikasnih lijekova protiv alergija na hranu, kaže Vorm. Između ostalog, farmaceutske kompanije se klone rizika, koji bi kliničke studije mogle da imaju na pogođene kada bi se testirala efikasnost lijeka.

Imunoterapija, poput one koja se koristi za polensku groznicu, do sada je bila dostupna samo za alergije na kikiriki, kaže Vorm. Pogođeni se postepeno izlažu sve većim dozama alergena kako bi se povećala tolerancija imunog sistema. Terapija je odobrena samo za mlade između četiri i 18 godina, kaže Vorm.

Lijek Xolair takođe je odobren u SAD za liječenje svih vrsta alergija na hranu od početka 2024. godine. Ovaj lijek se vezuje za tip antitijela imunoglobina E (IgE) koji izaziva alergijsku reakciju i slabi je. Tako se rizik od teških alergijskih reakcija smanjuje. Međutim, ovaj lijek ne može da izliječi alergije na hranu.

Izvori:

The Lancet: Time trends in the epidemiology of food allergy in England: an observational analysis of Clinical Practice Research Datalink data, 2024

The Journal of Allergy and Clinical Immunology: Feast for thought: A comprehensive review of food allergy 2021-2023, 2024

The Journal of Allergy and Clinical Immunology: Global patterns in anaphylaxis due to specific foods: A systematic review, 2021

 

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu