Zašto je Rusija postala tako agresivna? | Politika | DW | 08.10.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Zašto je Rusija postala tako agresivna?

Na sastanku ministara odbrane NATO svi su rekli: Rusija sve više napada, ali ne sa tenkovima i raketama, već putem interneta. To sve je možda dio jednog plana, kaže Miodrag Šorić.

Dokazi su očigledni: tajne službe Holandije, Ujedinjenog Kraljevstva i Švajcarske navode imena, a ponekad čak i rang ruskih agenata koji stoje iza talasa nedavnih sajber napada. Amerikanci, Kanađani, Danci i Australijanci takođe se žale na napade ruskih hakera. Iako su optužbe u pravcu Moskve na prvi pogled izgledale pomalo orkestrirane, niko ne sumnja da ruski agenti konstantno napadaju zapadne institucije, partije, kompanije ili sportska udruženja. Moskva to negira. Ali to radi mehanički, kao dosadnu vježbu, često uz primjesu cinizma.

Zapad odgovara kontramjerima: ulagaće više novca za sajber rat koji je u toku. Istovremeno, mnogi se pitaju: Šta se krije iza ove dugo godina neviđene agresivnosti Kremlja? Šta je cilj Moskve? Jer sve brža spirala sankcija i kontra-sankcija nikuda ne vodi. Na kraju, uvijek gube obje strane. Peterburški dijalog, koji počinje za nekoliko dana i okuplja predstavnike civilnog društva obje strane, u kontekstu rastućih tenzija na istoku i zapadu zapravo ima malo značaja. Zašto razgovarati kada ne postoji suštinska politička volja za boljim odnosima?

Soric Miodrag Kommentarbild App

Miodrag Šorić, dopisnik DW iz Moskve

I tako zapad nastavlja da se pita: Šta se krije iza ponašanja Rusije u poslednje vrijeme? Uočljivo je sljedeće: Najnovijie napade je izvršavala prije svega vojna obaveštajna agencija GRU. A i ovo: kako diletantski su postupali špijuni, ostavljajući iza sebe tragove, čak su ih hvatali na djelu.

Moskva ne reaguje na proteste Zapada. To podsjeća na vrijeme Hladnog rata. Ali i tada, na drugoj strani je uvijek postojalo nešto kao osnovno uzajamno povjerenje. Toga više uopšte nema. Teško je reći kada je to počelo: Predsjednik Vladimir Putin je 2007. prvi put optužio Amerikance i Zapad da stvaraju unipolarni svijet, bez uzimanja u obzir interesa Rusije. Ubrzo potom je počeo rat u Gruziji. Pokušaji izgradnje novih odnosa sa Moskvom nisu uspjeli. Najave predsjednika Trampa o unapređenju odnosa sa Moskvom ne mogu da se ostvare zbog otpora Kongresa. U međuvremenu, političari na Istoku i na Zapadu više razgovaraju jedni o drugima nego jedni sa drugima.

Da li je u pitanju novac? Zbog napada Rusije, zemlje NATO povećavaju svoje vojne budžete. Predsjednik Putin je zapravo najavio da naredne 2019. želi da smanji budžet za vojsku. Novac mu je potreban da bi podstakao slab ekonomski rast. Njegovi generali neće biti zadovoljni. I spekuliše se da je vojna obavještajna služba GRU upravo zbog toga izvela najnovije sajber napade. Jer, pojačane tenzije sa protivnikom su uvijek dobre za budžet odbrane. Drugi tvrde da se Rusija ponašala ovako jer je Vašington već odlučio da krajem novembra drastično pooštri sankcije. Zbog toga Moskva nije imala podsticaja za dobro ponašanje.

Šta god da stoji iza ruske nove agresivnosti, Kremlj će u jednom trenutku morati s tim da prestane. Bolji odnosi su u interesu i Rusije i Zapada. Čak i savez sa Kinom nije prava alternativa partnerstvu sa Zapadom. Zato što Peking hladno kalkuliše.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije