Zašto je propalo Rimsko carstvo? | Panorama | DW | 11.08.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

ISTORIJA

Zašto je propalo Rimsko carstvo?

Prije 2000 godina, Rimsko Carstvo je bilo na vrhuncu svoje moći. Kako je tako velika imperija mogla da se raspadne? Tom pitanju je posvećena izložba u njemačkom Triru, nekadašnjoj prestonici velike Imperije.

Romam salvete: Dobrodošli u Imperium Romanum. Ono se proteže od Britanije do Crnog mora, od Španije do Egipta. Rimsko carstvo je nenadmašno kada je riječ o vojnom umijeću, tehnici i kulturnim tekovinama. Postoje kanalizacija i svježa voda koja se transportuje akvaduktima, živi se u kućama sa podnim grijanjem. Stanovnici Imperije profitiraju od razgranate mreže puteva a trgovina cvjeta. Ljudi koriste javna kupatila, jedu probrana jela i zabavljaju se u pozorištima i cirkusima.

Izložba u bivšoj carskoj prestonici

I danas širom svijeta postoje dijelovi rimske zaostavštine iz najboljih vremena Carstva – pa tako i u Triru, koji je osnovan oko 17. godine p.n.e. i najstariji je njemački grad. U 4. vijeku je „Augusta Trevorum" više decenija bila sjedište Imperije. Gradska kapija Porta Nigra (Crna kapija) je 1986. proglašena za svjetsku kulturnu baštinu.

Porta Nigra

Porta Nigra u Triru

Utoliko je Trir sasvim podesno mjesto za izložbu „Propast Rimljana". Čak tri muzeja istovremeno posvećena su pitanju: kako je ogromno carstvo moglo da propadne? Rajnski pokrajinski muzej u Triru prikazuje posljednje vijekove Carstva, i to uz pomoć eksponata pozajmljenih iz pariskog Luvra, čuvenoj galeriji Ufici u Firenci, te Nacionalnom muzeju u Alžiru. U Muzeju kod katedrale se vidi kako je crkva iskoristila politički vakuum, a Gradski muzej u Triru osvetljava nasljeđe Rimske imperije u umjetnosti i istoriji kulture.Bonn - nekadašnja rimska luka?

Jedno je jasno: Rimsko carstvo nije nestalo preko noći. „Kada bi to bilo tako jednostavno, ne bismo morali da pravimo veliku izložbu o tome i istraživači se ne bi već vijekovima bavili tom temom", kaže istoričarka umjetnosti i voditeljka projekta Ane Kurce. I dodaje: „Radi se o spletu okolnosti".

Da li je Rimsko Carstvo propalo zbog svoje veličine?

„Naravno da je puka veličina Rimskog carstva uvijek predstavljala ogroman izazov", kaže Kurce. Rimski zavojevači su osvajali sve više zemalja i pravili od njih svoje provincije. Bili su potrebni veliki izdaci za vojsku kako bi bila zaštićena granica Carstva koja se protezala od Atlantskog okeana do Eufrata – u dužini od 15.000 kilometara. Na sjeveru i u srednjoj Evropi su Hadrijanov zid i Limes trebali da zaštite Rimljane od prodora germanskih plemena. Gradnja i održavanje utvrđenja su gutali nevjerovatne sume – baš kao i plata za rimske legionare.

Römerausstellung Trier - Gemälde «Die Lieblinge von Kaiser Honorius»

Slika Džona Vilijama Voterhausa - Ljubimci cara Onorijusa

Divlji Germani, Goti, Vandali – propast Rimskog carstva se često objašnjava njihovim prodorom i uticajem. No, u muzeju se distanciraju od tako pojednostavljenih tumačenja. Činjenica je da je bilo ljudi koji su bježali pred Hunima, ali je bilo i sve manje vojno sposobnih Rimljana. Zbog dobrog životnog standarda u Carstvu, natalitet je opao, pa tako - i broj mladih vojnika. Zato su regrutovani plaćenici iz redova „varvara". No, ti ljudi nisu sebe smatrali „Rimljanima", u svojim srcima su ostali Germani ili Goti i nisu uvijek postupali po naređenjima svojih rimskih zapovjednika.

Neki put su izazivali i građanske ratove – najčešće zbog loše plate ili iz nezadovoljstva statusom koji su imali u Rumskom carstvu. A to je sve postepeno slabilo Imperiju.

Da li je veći problem bio veliki porez ili dekadencija?

Posle 2. vijeka, Imperija se više nije širila. To je značilo da više nije bilo bogatog ratnog plijena koji je punio državnu kasu, a nije bilo ni novih robova koji bi mogli da služe kao radna snaga. Između 429. i 439, Vandali su osvojili najvažniju rimsku provinciju – Sjevernu Afriku, koja je bila žitnica Rima. Nije više bilo prihoda iz te provincije i carevi su morali da snalaze kako znaju i umiju sa pokrivanjem svojih troškova.

Zbog toga je Rim počeo da stalno podiže porez, što je mnoge stanovnike dovelo na ivicu egzistencije. Istovremeno je dekadentan sloj bogataša živio u izobilju, gubeći interesovanje za politiku.

Römerausstellung Trier - Kopf der Aphrodite

Afrodita, 1. vijek - hrišćani su joj na čelu isklesali krst

Hrišćanstvo i podjela carstva

Vijekovima su Rimljani vjerovali u mnoštvo različitih bogova. Sa carem Teodosijem, hrišćanstvo je 380. godine postalo jedina državna religija. „Mlada institucija crkve je preuzela mnoge zadatke koje je ranije imala uprava Rimskog carstva", objašnjava Ane Kurce. „Ali, carstvo nije propalo zbog toga, već zbog procesa promjena koje su ga nagrizale".

Godine 395, Rimsko carstvo je - poslije smrti Teodosija Velikog – podijeljeno među njegovim sinovima na Istočno i Zapadno carstvo. Carska prestonica istočnog dijela je postao Konstantinopolj (danas Istanbul) a u Zapadnom Rimskom Carstvu je to bio najprije Milano, potom Ravena, a povremeno i Rim. Sve se smatralo još uvijek za jedno veliko carstvo kojim su vladala dva cara. I dok je istočni dio prestao da postoji tek 1453, kada je sultan Mehmed II osvojio Konstantinopolj, posljednjeg zapadnorimskog vladara Romulusa Augustusa je svrgao germanski vojskovođa Odoaker.

Römerausstellung Trier | Goldmünze des Kaisers Valens

Zlatni novčić cara Valensa (4. vijek) koji simbolizuje podjelu carstva

Šta je ostalo od svega

Na mjesto rimske imperije su stupala manja kraljevstva, kojima su vladali Franci, Burgundi ili Goti. Nije više bilo jake rimske administracije ni održavanja infrastrukture. Promjene su postajale sve vidljivije, posebno u gradovima. Akvadukti su propadali jer nije bilo stručnjaka koji bi se njima bavili, na mjestima nekadašnjih ukrasnih vrtova sa fontanama, Germani su pravili povrtnjake. Mermerne statue su razbijane jer je krečnjak bio potreban za gradnju kuća. Tako je, korak po korak, nakon propasti rimskog carstva, nestajala i rimska kultura.

Izložba „Propast Rimskog Carstva" u Triru otvorena je do 27. novembra ove godine.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preporuka redakcije