XXL-Bundestag: Zašto njemački parlament postaje sve brojniji? | Politika | DW | 22.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Promjena Izbornog zakona u Njemačkoj

XXL-Bundestag: Zašto njemački parlament postaje sve brojniji?

Njemački Bundestag mogao bi brojati više od 900 članova nakon izbora 26. septembra. Tada bi bio dvostruko veći od Predstavničkog doma SAD.

Sa 709 članova, danas je Bundestag najbrojniji parlament u istoriji Savezne Republike Njemačke. Po Statutu bi njemački parlament trebao brojati 598 zastupnika. Njihov broj se povećavao od izbora do izbora. Samo na posljednjim izborima prije četiri godine parlament je dobio novih 78 zastupnica i zastupnika.

Malo je vjerojatno da je to kraj. Nakon izbora 26. septembra, u Plenumu bi moglo sjediti i tiskati se znatno više od 800 parlamentaraca, pa čak i skoro 1.000 političara. I sada pak, u globalnoj usporedbi, samo Kineski narodni kongres ima više zastupnika – s tim što  Kina ima skoro 17 puta veći broj stanovnika od Njemačke.

Razlog čudesnog povećanja leži u kompliciranom njemačkom izbornom zakonu sa dva glasa. U Njemačkoj postoji 299 izbornih jedinica gotovo iste veličine. Ko dobije najviše (prvoizabranih) glasova u izbornoj jedinici, odlazi u Berlin kao direktni kandidat.

Drugim glasom biraju se kandidati sa liste, koju su stranke sastavile prije izbora. Na ovaj način se dodjeljuje narednih 299 mandata, što ukupno čini 598 mjesta u parlamentu. Broj (drugoizabranih) glasova određuje relativnu snagu stranke, zastupljene u Bundestagu.

- pročitajte i ovo:  Koliko zarađuju zastupnici u Bundestagu?

Posljedica tužbe pred Ustavnim sudom

Činjenica da Bundestag već ima znatno više poslanika nego što je zakonski predviđeno, posljedica je takozvanih „preostalih mandata” ili „visećih mandata”. Oni se dodjeljuju kada stranka u jednoj saveznoj zemlji odnosno pokrajini dobije više direktnih mandata nego što joj pripada na osnovu drugog glasa, kojim se određuje koliko će zastupničkih mjesta stranke imati u Bundestagu. Budući da velike stranke imaju najveće mogućnosti za dobijanje direktnih mandata, njima pripada većina takvih mandata. Na primjer, na izborima 2017. stranke demohtrišćana CDU/CSU -a dobile su 43 od ukupno 46 "preostalih ili visećih" mandata. Male stranke izašle su potpuno praznih ruku i stoga podnijele tužbu pred Saveznim ustavnim sudom – uspješno.

Bundestagswahl Deutschland 22.09.2013 Stimmzettel

Prvi se daje kandidatima u izbornom okrugu i to su direktni mandati a drugi glas se daje strankama

Savezni ustavni sud proglasio je tadašnji Izborni zakon u Njemačkoj neustavnim i pozvao na njegovu reformu. Ona je stupila na snagu 2013. godine i predviđa mehanizam kompenzacije: Taj mehanizam omogućava povećanje poslaničkih mjesta sve dok omjer mandata u klubovima poslanika ne bude odgovarao konstelaciji uspostavljenoj davanjem drugog glasa, uprkos postojanju „mandata koji vise”. Sporedni efekat toga je: broj zastupnika nastavlja rasti. U 2017. Je kao kompenzacija uspostavljeno 65 novih mandata.

Više poslanika znači i više novaca iż džepa poreznih obveznika

Tako više ne može, kažu u međuvremenu predstavnici svih stranaka zastupljenih u Bundestagu. Zabrinuti su da u jednom trenutku Bundestag neće moći raditi, zbog nedostatka prostora. Potpredsjednica Bundestaga Claudia Roth iz Zelenih pita: "Gdje smjestiti sve zastupnike tokom sjednice parlamenta? I gdje da se sastaju parlamenarne skupine? Sadašnji Izborni zakon u Njemačkoj nije ništa drugo do "program zapošljavanja parlamentaraca iz zadnjih klupa".

Bundestag | Claudia Roth Bundestagsvizepräsidentin leitet die 86. Sitzung des Bundestages

Potpredsjednica Bundestaga Claudia Roth (Zeleni)

Parlamentarni voditelj poslova Liberalne partije FDP-a Marco Buschmann također je zabrinut zbog političke poruke, koju sadašnji Izborni zakon šalje: "Kako bi politika trebala vjerodostojno animirati na reforme ako se ona sama ne reformira putem dobro osmišljenog Izbornog zakona?"

Udruženje poreznih obveznika, BdSt, također vrši pritisak. Ono se zalaže za ekonomično korištenje novca poreznih obveznika. Saradnici udruženja izračunali su da Bundestag u sadašnjem sastavu sa svojih 709 članova znači dodatne troškove od 333 miliona eura u odnosu na zakonski prvobitno predviđenih 598 mjesta. Sa 800 mandata to bi bilo 605 miliona više, a sa 900 - 905 miliona eura više. U internetskoj peticiji "Stavite tačku na XXL Bundestag!" Udruženje njemačkih poreskih obveznika BdSt poziva na reduciranje parlamenta na 500 članova. Smanjenje broja zaposlenih mora biti "prvo na dnevnom redu novog parlamenta", zahtijeva predsjednik BdSt -a Reiner Holznagel.

Reforma je pri tome već provedena, ali radilo se o vrlo maloj reformi. Entuzijazam i spremnost na reforme posebno je ograničen (mali) u najvećoj parlamentarnoj skupini: CDU/CSU, jer ona ima najviše koristi od trenutnog njemačkog Izbornog zakona. U jesen prošle godine, demohrišćanske stranke CDU/CSU i njihov koalicioni partner SPD dogovorili su se o promjeni, prema kojoj nakon tri „viseća mandata” više ne smije biti kompenzacije. Osim toga, neki od „preostalih visećih mandata” trebaju se kompenzirati sa mandatima sa lista tih strankaka u drugim pokrajinama. Više se može očekivati ​​tek od 2024. godine, kada će broj izbornih jedinica sa 299 biti smanjen na 280, čime će se smanjiti i broj mandata.

Infografik Vergleich Anzahl Abgeordnete Parlamente DE

Kakva je situacija sa brojem poslanika u drugim parlamentima i koliko građana u prosjeku zastupa jedan poslanik u Kini, Italiji,SAD i Austriji

- pročitajte i ovo:  Kako glasaju ljudi migrantskog porijekla?

Jedan poslanik predstavlja 117.000 građana

Ali, koliko je Bundestag veliki u odnosu na parlamente drugih zemalja? Samo je Kineski narodni kongres, koji je više organ blagoslova i prihvatanja odluka nego stvarni reprezentant naroda, veći sa svojih 2.980 zastupničkih mjesta. Međutim, omjer u odnosu na broj stanovnika je značajniji. Dok Njemačka ima oko 83 miliona stanovnika, Kina broji oko 1,4 milijarde. To znači da kineski poslanik zastupa 470.000 ljudi, njemački samo 117.000. Odnos u SAD -u je čak 'manje povoljan'. Tamo 435 članova Predstavničkog doma predstavljaju 329 miliona ljudi, odnosno jedan zastupnik predstavlja 756.000 građana. Nasuprot tome, uslovi u Austriji su bajkoviti. Ovdje samo oko 50.000 građana dolazi na jednog poslanika. No, smanjenje Austrijskog parlamenta do sada nije bilo predmet rasprava.

Reforma u njemačkom parlamentu dugo se odgađala, tako da će nakon 26. septembra situacija biti zategnutija nego sada. Planirana je gradnja novih ureda, ali to ne bi trebalo biti završeno do 2022. U krajnjoj nuždi,, novi poslanici će se morati zadovoljili kontejnerima, rekao je mudro predsjednik Bundestaga Wolfgang Schäuble još 2019. godine, predviđajući probleme koji dolaze.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu