WTO u problemima – ali zašto? | Politika | DW | 11.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

WTO u problemima – ali zašto?

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) je u najvećoj krizi u svojoj 25-godišnjoj povijesti. SAD već dvije godine blokira imenovanje novih sudaca u arbitražnim sporovima. Što smeta Trumpu?

O čemu se uopće radi?

WTO regulira svjetsku trgovinu robom, uslugama i intelektualnim vlasništvom. Aktualni konflikt tiče se konkretno žalbenog tijela WTO-a čiji bi rad od srijede (11.12.) mogao biti blokiran – zbog nedostatka sudaca. SAD naime već dvije godine blokira imenovanja novih sudaca. Žalbeno tijelo broji sedam članova, ali se arbitražom i saslušanjima može baviti i s minimalno tri suca. U utorak je prestao mandat dvoje sudaca, od ukupno njih troje koliko ih je još obnašalo tu dužnost. Nasljednice ili nasljednici još nisu imenovani. Zbog toga ovo tijelo ne može donositi nikakve odluke.

Zbog čega se žali Washington?

Američki predsjednik Donald Trump u više je navrata napao WTO, a Svjetsku trgovinsku organizacijuoptužio da je pristrana, odnosno da u trgovinskim konfliktima staje na stranu Kine i drugih američkih rivala. No, spor između Washingtona i WTO-a (sa sjedištem u Ženevi) nije započeo dolaskom Trumpa, on traje već više od desetljeća.

Donald Trump je nezadovoljan radom WTO-a

Donald Trump je nezadovoljan radom WTO-a

Puno je kritika koje stižu iz Amerike. SAD predbacuje žalbenoj instanci da suci prekoračuju ovlasti i mandat, odnosno da su suci promijenili odredbe trgovinskog prava bez suglasnosti zemalja članica. Washington osim toga ustraje i na odredbama Ustava SAD-a po kojem nije dozvoljeno da neki inozemni sud „nadomjesti" domaći, američki. SAD je nezadovoljan i plaćama sudaca (previsoke!) te trajanjem procesa (predugi!).

SAD je čak zaprijetio da će blokirati usvajanje proračuna WTO-a za iduće godine, no proteklog je tjedna ipak podržao kompromisno rješenje, tako da je privremeni budžet ipak usvojen. A njime je predviđeno znatno „rezanje" sredstava kojima raspolaže Žalbeno tijelo.

Zašto je Žalbeno tijelo važno?

Žalbeno tijelo se često naziva i vrhovnim sudom svjetske trgovine. Svaka zemlja članica može se žaliti ukoliko ima osjećaj da je zakinuta. Na taj način i (na prvi pogled) slabije stranke imaju mogućnost „sukobiti" se s trgovinskim divovima. Brazil se, kao zemlja u kojoj je relativno jeftino uzgajati šećernu trsku, upravo na taj način uspio izboriti da EU više ne smije u velikom stilu štititi vlastite proizvođače šećera.

Veleposlanik EU-a pri WTO-u João Aguiar Machado ovako je komentirao moguću blokadu Žalbenog tijela: „Ugrožena je ideja multilateralnog trgovinskog sustava koji počiva na zajedničkim pravilima."

Što želi SAD?

SAD i Donald Trump, po mišljenju stručnjaka, zastupaju stav kako se nacionalne interese najbolje štiti zaobilaženjem WTO-a, odnosno sklapanjem vlastitih, bilateralnih trgovinskih sporazuma. „SAD više zanimaju igrice oko toga tko ima više moći nego poštivanje međunarodnih pravila", kaže Martin Braml iz Instituta ifo za gospodarska istraživanju u razgovoru s DW-om.

Što su posljedice blokade?

Od srijede Žalbeno tijelo više ne može djelovati kao posljednja instanca u međunarodnim trgovinskim sporovima. „Teško je reći koliko bi spor mogao potrajati", kaže Braml, "Žalbeno tijelo možda neće funkcionirati i nekoliko mjeseci". Realna je opasnost da u slučaju sporova neće biti nekog alternativnog mehanizma za njihovo rješavanje.

Suci koji napuštaju Žalbeno tijelo mogu (mogli su) riješiti samo šačicu otvorenih slučajeva. Vjerojatno će se u slučaju poduže pauze nagomilati broj neriješenih predmeta. Spor bi osim toga mogao imati i jednu neželjenu nuspojavu – da se više ne slijedi pravila WTO-a, jer ionako ne prijeti nikakva kazna. A to bi onda moglo dovesti do novog protekcionizma, odnosno zaštite vlastite, nacionalne privrede.

Kako će reagirati (ostale) članice WTO-a?

Washington je odbacio prijedlog više od 100 (od 164) zemalja članica o imenovanju novih sudaca. Nakon toga jedan je diplomat predstavio koncept za privremeno rješavanje arbitražnih sporova, koji ustvari samo zrcali pravnu praksu WTO-ova suda. SAD nije htio sudjelovati u njegovom radu.

Roberto Azevêdo

Roberto Azevêdo

U utorak navečer je generalni direktor WTO-a Roberto Azevêdo govorio o „kriznom raspoloženju". Ali ipak u aktualnoj situaciji vidi i neke pozitivne aspekte: „Bez tog kriznog raspoloženja bi se možda brzo nekako dogovorili, a zemlje članice ustvari ne bi bile spremne na stvarne promjene."

Sve dok se ne pronađe trajno rješenje, trgovinske će se sporove rješavati izvansudskom nagodbom. Članice WTO-a i ubuduće će moći podnositi žalbe. Ali one zemlje koje nisu zadovoljne odlukama, moći će jednostavno odugovlačiti njihovo provođenje, i to podnošenjem žalbi funkcionalnom sudu.

Je li Trumpova kritika opravdana?

Otkako je američki predsjednik stupio na dužnost, Trump se u više navrata požalio kako se WTO brine oko svačijih interesa, osim američkih. On tvrdi da je Washington izgubio gotovo sve trgovinske sporove. Njegov bivši meksički kolega Ernesto Zedillo Ponce de Leon nedavno je u jednom članku pak argumentirao kako je SAD najčešće koristio usluge arbitraže. Po njegovim navodima, Sjedinjene Države su sudu prijavile više slučajeva nego Kina i Europska unija zajedno. Te dodao kako je kvota uspjeha za SAD veća nego za bilo kojeg drugog tužitelja.

Kako je analizirao Peterson Institute, jedan thin-tank koji je na glasu kao neovisan, SAD je u sporovima s Kinom u prednosti – bez obzira radi li se o ulozi tužitelja ili tuženog.

Ipak, u nekim točkama Trump nije usamljen po pitanju kritika. Proteklih godina sve su glasniji vapaji za reformama, posebice nakon brzog kineskog uspona u rang najvažnijeg trgovinskog partnera u svijetu. Iako je Kina 2001. postala članica WTO-a, Peking je slijedio agresivnu izvoznu politiku i nekoliko je puta prekršio obećanje da će svoje tržište u potpunosti otvoriti za međunarodnu trgovinu.

WTO nije uspio ni natjerati Kinu, Indiju, Južnu Koreju i sedam drugih članica da prihvate činjenicu da su sada zemlje u tranziciji, odnosno razvijene zemlje. Obzirom da ih se još uvijek klasificira kao klasične zemlje u razvoju, one profitiraju od povoljnijih pravila trgovine. I to im donosi prednosti koje nisu fer prema ostalima, argumentiraju druge zemlje članice.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android