Vulkan zavio aviokompanije u crno

Stotine hiljada očajnih putnika na aerodromima, ali i očajnih menadžera aviokompanija gledaju u nebo. Na nebu - ni oblačka. Ipak avioni na svim većim evropskim zračnim lukama stoje na pistama jer se visoko u atmosferi nalaze čestice prašine koju izbacuje vulkan na Islandu. Aviokompanije tako dnevno gube 150 miliona eura, glase neke procjene.

Stoga će Evropska komisija već u ponedjeljak početi s analizom posljedica po privredu zbog obustave zračnog saobraćaja u Evropi. "Oblak pepela nas je doveo u dosada neviđenu situaciju", kaže predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso (Žoze Manuel Barozo). U ponedjeljak će se zbog iste stvari sastati i evropski ministri za saobraćaj.

Aviokompanije vrše pritisak na političare

Predstavnici brojnih aviokompanija se u međuvremenu žale kako je zabrana letova na nebu iznad Evrope donesena bez opipljivih podataka o količini pepela u zraku, samo na osnovu kompjuterskih simulacija. Više kompanija, među kojima i njemačka Lufthansa je izvelo probne letove aviona koji po slijetanju nisu imali nikakva oštećenja.

Glasnogovornik Lufthanse Klaus Walther (Klaus Valter) tvrdi da se ukupna šteta za sve privredne subjekte u Evropi može izraziti u milijardama eura. "Vlasti nisu u zrak pustile čak ni običan meteorološki balon kako bi se izmjerila količina pepela", kaže Walther i zahtijeva da se ubuduće zabrane letova zasnivaju na konkretnim podacima.

Njemački Ured za sigurnost letova odbacuje kritike aviokompanija. "Naše odluke se zasnivaju na odredbama o sigurnosti, a ne na interesima privrede", tvrdi glasnogovornica ovog ureda Kristina Kalek. U Njemačkom zavodu za meteorologiju tvrde da su mjerenja vršena na visini od tri do sedam kilometara i da je na tim visinama zabilježen pad koncentracije ozona. "To je uobičajen pokazatelj prisustva vulkanskog pepela u zraku, jer pepeo stupa u hemijsku reakciju sa ozonom", kaže meteorolog Christoph Hartmann.

Zapanjujuće razmjere avionskog saobraćaja

Zračni saobraćaj iznad sjevera Evrope je inače najgušći u svijetu. Na nebu se ukrštaju putanje aviona koji slijeću i polijeću sa nekih od najvećih svjetskih aerodroma. Riječ je o zračnim lukama u Londonu, Frankfurtu, Parizu i Amsterdamu. Nigdje na planeti ne odvija se tako gust avionski saobraćaj. Svake godine u Parizu se obavi 525.000 slijetanja i uzlijetanja. Na tri aerodroma u Londonu ta cifra iznosi 466.000, u Frankfurtu 463.000, a na amsterdamskom Shipolu godišnje sleti i uzleti 407.000 aviona.

Brojke su zapanjujuće i kada se pogleda broj putnika. London je sa 66 miliona putnika godišnje na poziciji broj dva u svijetu, odmah iza Atlante u SAD. Pariz je na šestom, Frankfurt na devetom, a Amsterdam na 14 mjestu po broju prevezenih osoba.

Dok jednom ne smrkne....

Za razliku od aviokompanija, nakon erupcije vulkana dlanove trljaju - autoprevoznici. Samo njemački "Deutsche Touring" koji vrši prevoz putnika autobusima učetverostručio je broj autobusa na 800. "Kod nas je na cesti sve što ima četiri točka", kaže jedan vlasnik prevoznog preduzeća. Posebno su tražena mjesta u autobusima koji idu u pravcu Londona, Pariza, Barselone i Kopenhagena. Putnici ipak moraju da se pripreme na duže putovanje ukoliko i nađu mjesto u autobusu za London: trajekti koji plove preko kanala La Manš su takođe prepuni.

Bitno je povećan i broj putnika vozovima. Francuske željeznice su tako najavile povećanje broja vagona u kompozicijama koje idu u pravcu Njemačke. Povećan je i broj vagona u unutrašnjem saobraćaju u Njemačkoj.

"Pa ovo je raj na zemlji"

"Naravno da nam je žao putnika koji čekaju na aerodromima, ali za nas stanovnike ovog mjesta ovo je divno", kaže Khaled Hussein, čija kuća se nalazi tačno ispod rute kojom slijeću i uzlijeću avioni sa aerodroma u Dizeldorfu. "Ovo nekoliko dana apsolutnog mira je kao zakašnjeli božićni poklon. Odjednom čujemo stvari koje dosad nismo čuli - naprimjer, cvrkutanje ptica", dodaje on.

Gerhard Grandke iz Ofenbaha u blizini Frankfurta još je konkretniji: "Ovo je kao boravak u banji!", izjavljuje dok se odmara na terasi ispred svoje kuće. Njegova kuća se nalazi na pedeset metara od tačke na kojoj se mjeri najveća buka u blizini aerodroma u Frankfurtu.

Ingeborg Wibranetz, starica od 79 godina, takođe uživa u tišini: "Za mene su ovo rajski uslovi za život", tvrdi ova stanovnica mjesta Langenhagena u blizini aerodroma u Hanoveru.

Tek u martu ove godine jedna studija je definitivno potvrdila: buka u blizini aerodroma povećava rizik od srčanih i oboljenja krvnih sudova. Kod žena to može izvati i depresije. Studija je pokazala i to da se trećina stanovništva Njemačke žali na buku koju proizvode avioni. Potvrđeno je da zdravstvene tegobe može izazvati zvuk jačine 65 decibela. Prilikom polijetanja mlaznih aviona obično se na daljini od oko sto metara izmjeri zvuk jačine 130 decibela.

Autor: A. Slanjankić

Odg. ur.: Z. Ilić