Vučićeva lutajuća politika i bućkuriš iz Vašingtona | Kiosk | DW | 07.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Vučićeva lutajuća politika i bućkuriš iz Vašingtona

"Temeljne razlike između Kosova i Srbije u dvije protekle decenije važile su kao nerješive sve dok nije došao Donald Tramp da ih takođe ne riješi, ali uz pompu", piše njemačka štampa o dogovoru iz Vašingtona.

"Niko ne brani Srbe odlučnije i hrabrije od njihovog predsjednika Aleksandra Vučića - od opasnosti koje im uopšte ne prijete", piše Frankfurter algemajne cajtung o ishodu sastanka u Vašingtonu. "Uoči njega su srpski mediji naklonjeni vlastima stvarali utisak da Tramp i njegov pregovarač RIčard Grenel, donedavno američki ambasador u Njemačkoj, planiraju da u Vašingtonu Vučića izlože bezmalo neljudskom pritisku da prizna nezavisnost Kosova."

"Ali to Vučić nikako neće učiniti, govorili su u preventivnom junaštvu Vučić i njemu naklonjeni medijski krajolik", dodaje novinar Mihael Martens u uglednom njemačkom listu. "Tako je i bilo. Vučić se u Vašingtonu postojano branio od zahtjeva koji mu nije ozbiljno ni postavljen."

"Teško je naći zajednički imenilac onome što jeste potpisano u Vašingtonu jer se radi o šarenom bućkurišu pisama o namjerama", piše Martens. Navodeći da je Tramp dogovor hvalio kao "istorijski", novinar ocjenjuje da je najviše pažnje izazvalo obavezivanje Srbije da prebaci ambasadu u Jerusalim, te međudobno priznanje Kosova i Izraela.

US-Gesandter Grenell bringt Kosovo in Aufruhr (picture-alliance/AA/M. Miskov)

Grenelov rukopis vidi se i u tački sporazuma protiv kriminalizacije homoseksualnosti

Navodeći da diplomatski odnosi sa Izraelom teško da imaju veze sa "ekonomskom normalizacijom" između Srbije i Kosova, Frankfurter algemajne piše da se "Grenelov rukopis vidi i u jednoj drugoj tački sporazuma: Tu se Srbija i Kosovo obavezuju da u 69 država u kojima je homoseksualnost kažnjiva utiču na dekriminalizaciju ove orijentacije."

"Koliko god to bilo pohvalno, i ovdje se postavlja pitanje kakve veze ima angažman dvije balkanske države protiv kriminalizacije homoseksualnosti po bijelom svijetu sa njihovim ekonomskim zbližavanjem i posebno Grenelovim samoproklamovanim glavnim ciljem da se u regionu stvaraju radna mjesta", pita se Martens.

Slično novinar navodi i za tačku koja se tiče proglašenja Hezbolaha terorističkom organizacijom i "potpisanom namjerom da se (neimenovani, ali naravno ciljani) kineski koncern Huavej isključi iz izgradnje 5G mreže u Srbiji i na Kosovu".

USA PK Trump im Weißen Haus (Reuters/L. Millis)

Minhenski Zidojče cajtung piše kako je Trampu uspjelo da poveže dva konfliktna regiona koji su i svaki za sebe bili dovoljno komplikovani: Balkan i Bliski istok

"Ekonomske tačke su takođe pobrojane, ali one mahom sadrže već poznato. Najznačajniji je dio o pristupu regionalne privrede američkim finansijskim instrumentima. Nikako nova nije privrženost dovršetku autoputa koji bi povezao Beograd i Prištinu, gdje ionako fale samo neke dionice. Namjera da se napravi studija izvodljivosti o zajedničkom korištenju vode jednog jezera na sjeveru Kosova teško da je istorijski pomak", dodaje list:

"Uopšte, ono što je u Vašingtonu dogovoreno ili najavljeno, u mnogim tačkama djeluje kao preliv na Briselski sporazum koji su Beograd i Priština zaključili 2013. godine pod nadzorom EU."

Navodeći da je Grenel promovisao dogovor kao "enormni korak ka dugoročnom rješenju" istorijskog konflikta, novinar Martens za kraj ocjenjuje: "U tome je tačno da su temeljne razlike između Kosova i Srbije u dvije protekle decenije važile kao nerješive sve dok nije došao Donald Tramp da ih takođe ne riješi, ali uz pompu."

Minhenski Zidojče cajtung piše da je "u najnovijem spoljnopolitičkom poduhvatu Donald Tramp povezao dva konfliktna regiona koji su i svaki za sebe bili dovoljno komplikovani: Balkan i Bliski istok."

Deutschland Berlin | Video-Gipfeltreffen zum Westbalkan-Konflikt (picture-alliance/dpa/Bundesregierung/S. Kugler)

Vučić se, kako navodi Zidojče cajtung, katkad oslanja na Brisel, a katkad na Vašington, Moskvu ili Peking

List navodi da, osim SAD i Gvatemale, nijedna zemlja svijeta do sada nije prebacila ambasadu u Jerusalim, ne priznajući tako taj grad kao prijestonicu Izraela sve dok se ne riješi konflikt sa Palestincima koji Istočni Jerusalim takođe žele za svoju prestonicu. "Srbija i Kosovo bi dakle bili države broj tri i broj četiri."

"Doduše, srpski predsjednik je djelovao zbunjeno ovom odlukom. U videu iz Bijele kuće koji su pogledali milioni ljudi može se vidjeti kako Vučić nervozno lista papire pred sobom nakon što je Tramp najavio premještanje ambasade. Vučić, koji želi da vodi Srbiju u EU, zna da ovime krši smjernice EU. Ipak, on je poznat po lutajućoj politici gdje se katkad oslanja na Brisel, a katkad na Vašington, Moskvu ili Peking", navodi Zidojče.

"Istina, jedna vratanca su ipak još otškrinuta. Jer Srbija najprije u Jerusalimu treba da otvori samo ekonomsko predstavništvo. Ambasada bi trebalo da se prebaci sredinom iduće godine. Do tada bi Tramp mogao da izgubi izbore, a Vučić da povuče odluku ukazujući na otpore u EU."

priredio Nemanja Rujević

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android