Vučić u Sočiju – cijena gasa unaprijed dogovorena | Politika | DW | 25.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Srbija-Rusija

Vučić u Sočiju – cijena gasa unaprijed dogovorena

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pregovara u olimpijskom gradu Sočiju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom oko povoljnije cijene gasa. Koliko će Srbiju koštati novi ekonomski aranžmani s Rusijom?

Vladimir Putin i Aleksandar Vučić

Vladimir Putin i Aleksandar Vučić

Energetska kriza je stigla i do Srbije, i aktuelna posjeta srpskog predsjednika Rusiji biće uglavnom u znaku pregovora oko nove cijene gasa za srpske potrošače. Srbija trenutno gas plaća 270 dolara za 1.000 kubnih metara, ali taj ugovor važi do kraja godine, i Moskva je predložila da od 1. januara naredne godine ta cijena bude 790 dolara. Aleksandar Vučić se ipak nada da će u pregovorima uspjeti da dobije cijenu od oko 500 dolara za 1.000 kubnih metara i navodi da zbog toga osjeća veliku tremu i da će „moliti predsjednika Putina da nam izađe u susret“.

Posjeta se u srpskim medijima danima najavljivala kao veliko iskušenje, a Vučić je, u razgovoru za ruske medije, dramatično izjavio „da se iz Rusije vraća ili kao pukovnik ili kao pokojnik", i naglasio da je ovo njegov devetnaesti susret sa Putinom u posljednjih sedam godina.

U Srbiji, međutim, ima i onih koji tvrde da je povoljnija cijena gasa već dogovorena i da je ova dramatizacija namijenjena samo daljoj političkoj eksploataciji tog pitanja, gdje bi se povoljan aranžman predstavio kao plod velikog diplomatskog ugleda Vučića u svijetu.

- pročitajte i ovo:   Šta hoće Rusija na zapadnom Balkanu?

Političko mahanje dogovorom

Sasvim je sigurno da se ovakav dogovor ne može postići za pola sata ili sat, koliko će taj susret trajati, kaže za DW glavni urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. „Nema sumnje da je masa stvari već unaprijed dogovorena u međusobnoj komunikaciji i da će ovo biti samo objavljivanje, nadam se dobrih vijesti za Srbiju, jer će se tako smanjiti potencijalne štete za kompaniju Srbijagas čiji minus bi morali da pokriju građani Srbije preko budžeta."

Politička eksploatacija ovog susreta će biti neminovna, nastavlja Ćulibrk, „i ponovo ćemo slušati kako niko nije toliko puta vidio Putina kao Vučić, a nešto slično smo imali i sa Kinom. To će svakako koristiti i Vučić kao predsjednički kandidat, ali i njegova Srpska napredna stranka (SNS) za parlamentarne izbore naredne godine."

Türkei Istanbul Eröffnung TurkStream-Gaspipeline | Wladimir Putin, Russland & Recep Tayyip Erdogan

Otvaranje gasovoda Turski tok u januaru 2020.

- pročitajte i ovo:   Ruska žurka u Beogradu

Ništa na lijepe oči

Tržište gasa i energenata svakako doživljava promjene, ali „mislim da situacija nije toliko apokaliptična kakvom Vučić pokušava da je predstavi", ističe za DW urednik u Novom magazinu Mijat Lakićević. „Takve situacije se razrješavaju pregovorima ministara i privrednika i u to se ne uključuju najviši državni funkcioneri. Ali, Vučić i ovu situaciju koristi da se predstavi kao neko bez koga ništa ne može da se riješi i kako bi bez njega sve propalo“, kaže Lakićević.

Izvjestan ustupak ruske strane svakako neće proći bez traženja protivusluga, upozorava srpska opozicija, koja smatra da je pitanje koliko će Srbija taj ruski gas zaista platiti, jer se on, kroz odnose sa Rusijom, ne plaća samo novcem već i političkim ustupcima. A s obzirom na dosadašnje ustupke Rusiji u srpskom energetskom sektoru, sadašnja situacija se vidi kao najobičnija ruska ucjena oko cijene gasa, navodi srpska opozicija.

Na taj momenat skreće pažnju i Mijat Lakićević, koji primjećuje da, „i ako napravi taj ustupak, Rusija to neće uraditi zbog Vučića i na lijepe oči. Oni će tražiti određene koncesije i poslove – već vidimo da se pominje pruga Beograd-Surčin do aerodroma, što bi trebalo da grade Rusi, zatim nabavka oružja, kupovina vozova ili nuklearna elektrana. Debelo ćemo mi platiti taj ustupak kupovinom ruskih proizvoda koje smo na drugoj strani mogli da kupimo jeftinije“, napominje sagovornik DW.

- pročitajte i ovo:  "Srbija i RS - glavni oslonac ruskih interesa na Zapadnom Balkanu"

Rusija sve bliža – EU sve dalja

Kritičari dilova s Rusijom navode i da se Srbija, zbog netrasparentnih poslova sa Rusijom koji imaju svoje političke i ekonomske posljedice, udaljava na taj način i od evropskih integracija.

Milan Ćulibrk ipak primjećuje da je „Srbija toliko daleko od evropskih integracija da se na horizontu ne vidi ni dan, ni godina kada bi Srbija mogla postati član Evropske unije. Ta politika na dva kolosjeka sa Rusijom i Kinom se u jednom trenutku pokazala i kao dobra, jer se ispostavilo da valja imati balans u odnosima s tako važnim zemljama. A sa druge strane se ne vidi nikakva šargarepa koja se nudi Srbiji kako bi ona uskladila svoju spoljnu politiku sa EU – to bi značilo sankcije Rusiji i  imalo dalekosežne posljedice s obzirom na to da se Srbija isključivo snabdijeva ruskim gasom i veći dio nafte takođe dolazi uz Rusije“, kaže glavni urednik NIN-a.

Srbija – politički oslonac Rusije

Mijat Lakićević smatra da je motiv ruske strane da ima ovako visok nivo odnosa sa Srbijom i srpskim predsjednikom „ruska želja da napravi još jedan trn u peti EU. Ruska politika je zasnovana na želji da se Evropska unija oslabi. Rusija finansira i desničarske pokrete širom EU. Zato nema mnogo saveznika u Evropi – Srbija je jedan od rijetkih – a Putin koliko god može koristi Srbiju za svoje globalne obračune s Amerikom i Evropom. Jer, u ovim takozvanim ustupcima, Rusija ništa ekonomski ne gubi, a u Srbiji dobija i politički oslonac“, ocjenjuje Lakićević.

- pročitajte i ovo:   Sputnjikovo spinovanje

Komentarišući šta bi Rusija mogla da traži kao kontra-uslugu od Srbije za ustupke oko cijene gasa, Milan Ćulibrk najpre ističe da se „Srbija hvali najnižom cijenom gasa u okruženju, što nije tačno, jer su nižu cenu gasa imale i Mađarska i Slovenija, koja je udaljenija i mora da plaća veće tranzitne troškove. A što se tiče kontra-usluga, to možda nikada i nećemo saznati, jer se svi ti dogovori odvijaju u četiri oka“, naglašava Ćulibrk.

S obzirom na to da je, uoči odlaska u Soči, predsjednik Srbije naveo i da će Rusija preuzeti Petrohemiju iz Pančeva kao dio nekakve buduće rusko-srpske saradnje, Ćulibrk kaže „da je to možda i najbolje rješenje. Srbija će se na taj način riješiti jednog velikog gubitaša s kojim nije znala šta da radi. Nadam se samo da će biti poštovane nekakve procedure i pravila, pogotovu što se tiče zaštite životne sredine i ekoloških standarda“, zaključuje glavni urednik NIN-a.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu