Vučić: EU se mora više angažovati na Balkanu

Premijer Srbije Aleksandar Vučić zahtijeva od EU a posebno od Njemačke mnogo više angažmana na Balkanu i upozorava na nove nestabilnosti u regionu. U Ukrajini imamo ozbiljan konflikt. Ali tamo nije otpočeo nijedan veliki rat kao na Balkanu i zbog toga je ovom dijelu Evrope potrebno „ mnogo više pažnje od strane EU i Njemačke“, kazao je Vučić u intervjuu minhenskom dnevniku Ziddojče cajtungu (SZ).

"Srbi u RS da ne održavaju referendum"

„Vučić je upozorio na opasnost konstantnog izbijanja neprijateljstva i upozorio narode Balkana da treba da 'promijene način razmišljanja i izađu iz stalne uloge žrtve'“, piše SZ i podsjeća kako je Vučić tokom komemoracije u Potočarima 11. jula bio napadnut od jedne grupe prisutnih. Na pitanje novinara SZ-a ne snosi li i sam sukrivicu za eskalaciju, jer je odbio rezoluciju kojom se masakr u Srebrenici naziva genocidom, Vučić je rekao: 'Kao premijer ja jedan pravni termin nisam ni negirao ni potvrdio. Najoštrije osuđujem to što se tamo dešavalo prije 20 godina. Prezirem ljude, koji su bili u stanju da počine tako strašan i gnusan zločin. Ali možete li mi imenovati dva čovjeka koja su se pomirila na bazi neke rezolucije? Vučić je dodao i kako sve to nije bilo nimalo prijatno i da je on želio samo da se pokloni žrtvama. On, koji je tokom rata bio žestoki nacionalista sada se promijenio i poziva na dogovor. 'Srbi razumiju da je narod u BiH mnogo prepatio', kaže Vučić, 'ali se ne smije dozvoliti da se svake godine ponovo rasplamsava situacija'.“

Vučić je u intervjuu uglednom minhenskom dnevniku upozorio Srbe u Republici Srpskoj da ne održavaju referendum, planiran u septembru, jer bi to mogao biti uvod od odcjepljenja srpskog dijela BiH. „'Srbija ne podržava tu politiku', kazao je on i dodao da uostalom nije ni siguran da će doći do referenduma. Istovremeno se zauzeo za približavanje njegove zemlje Kosovu, ali skrenuo pažnju na to da ne treba opterećivati građane Srbije naprimjer zahtjevima za priznanjem Kosova kao nezavisne države. 'Mi činimo najbolje što možemo kako bi se situacija sa Kosovarima popravila. Srbi su dio Vlade i političkog života Kosova',“ kazao je Vučić za SZ.

Skandal u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije

Štampa na njemačkom jeziku piše i o hrvatsko-slovenačkom sporu oko Piranskog zaliva. „Hrvatski premijer Milanović je kazao: 'Proces je zatrovan i mi moramo da izađemo iz njega'. Njegov slovenački kolega je pak kazao da izlazak iz arbitražnog procesa nije moguć“, piše bečki Standard. „Sada bi u stvari trebalo pokrenuti arbitražni postupak u cilju procjene rada Arbitražnog suda. Jer, isti je kompromitovan u tzv. skandalu 'Pirangate', pa je Hrvatska u ponedjeljak napustila arbitražni proces u graničnom sporu sa Slovenijom“, piše Standard.

„Očigledno je da je u razgovoru između sudije Arbitražnog suda, Jerneja Sekoleca i predstavnice slovenačke vlade u ovom slučaju, Simone Drenik, Sokolec informisao Drenik o povjerljivim detaljima razgovora koji su vodile sudije između sebe, te da će sud presuditi da Sloveniji pripadne 75 odsto spornih voda. Oni su to učinili a da nisu smjeli ni riječ progovoriti o slučaju. A sada je postalo očigledno da je sam sudija htio da manipuliše istragu.“

Sumnja u integritet postupka

Standard napominje da se zbog toga u Zagrebu danima već sumnja u integritet i nezavisnost postupka. „Jasno je da Sokolec i Drenik moraju da podnesu ostavke, ali ovim je nanesena šteta međunarodnom sudu koji se sastoji od jednog slovenačkog, jednog hrvatskog i još troje drugih sudija. Hrvatski vođa opozicije, Tomislav Karamarko govori o tome kako Slovenija pokušava da na prevaru otme Hrvatskoj dio teritorije. U Sloveniji su pak uvjereni kako su u sve prste umiješale hrvatske tajne službe. Slovenački premijer pak kritikuje i smatra kako Zagreb ne može jednostrano da napusti proces.“

Bečki dnevnik konstatuje da je u svakom slučaju reputacija slovenačkog ministarstva spoljnih poslova narušena. „Može se čak dogoditi i da će ministar spoljnih poslova Karl Erjavec morati da podnese ostavku“, zaključuje Standard i napominje kako spor oko Piranskog zaliva traje još od 2008. kada je zbog neriješenog pitanja voda Slovenija blokirala hrvatski pristup EU. 2009. je dogovoreno da se pokrene arbitražni postupak.