Vojska (ne)ide na granicu | Politika | DW | 18.03.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Vojska (ne)ide na granicu

Karantin bi u narednih nekoliko dana trebalo da bude uspostavljen na svim graničnim prelazima i aerodromima u BiH a sve s ciljem suzbijanja širenja virusa korona. Zadržavanje u karantinu bi trebalo da traje 14 dana.

I opet, floskula da je Bosna i Hercegovina sve osim funkcionalne države je već toliko puta rečena, ali na svakom primjeru se pokaže i više nego upotrebljiva. Od nultog zaraženog virusom korona u BiH, odnosno u Republici Srpskoj i očiglednom rastu broja zaraženih, pa do proglašenja nekog oblika vanrednog stanja (oko čije konstrukcije takođe nema jedinstva), prošlo je gotovo dvije sedmice.

Naređuje, međutim

Zabrana rada ugostiteljskih objekata, javnih okupljanja, prvo u jednom pa u drugom entitetu, zatim sjednica Predsjedništva BiH pa nakon dva dana sjednica Savjeta ministara na kojoj je proglašeno stanje prirodne ili druge nesreće. Najava srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika prije nekoliko dana, da postoji saglasnost sva tri člana oko angažmana Oružanih snaga BiH za postavljanje šatora i logistike, za sada nema realizacije. Iako je na sjednici Predsjedništva prije tri dana ona i definitivno usvojena.

“Predsjedništvo BiH naređuje Oružanim snagama BiH da stave na raspolaganje sve svoje resurse za potrebe zaštite od pandemije. Upotreba resursa OSBiH će se definisati posebnim odlukama Predsjedništva BiH, a na zahtjev nadležnih institucija”, navodi se pored ostalog u zeključcima.

Dva dana kasnije, zatražili smo informaciju iz Ministarstva odbrane BiH šta to u praksi znači te koji se resursi mogu staviti na raspolaganje i u kojem obimu. Odgovorili su nam da odluku donosi Predsjedništvo BiH a “kako do ovog momenta nije donesna odluka”, da nisu u mogućnosti da odgovore na pitanja. 

Bosnien und Herzegowina Grenzübergang Gradiska zwischen Bosnien-Herzegowina und Kroatien (DW/D. Maksimovic)

Kontrole na granici

Ne zna se ni broj lokacija

Istovremeno, Savjet ministara BiH proglašava neki oblik vanrednog stanja u zemlji, tačnije stanje prirodne ili druge nesreće. Na toj sjednici utvrđuje se pored ostalog kao prioritet, slanje Oružanih snaga BiH na granicu i uspostavljanje šatorskih naselja koji će služiti kao karantin. Međutim, konačne odluke još nema jer treba sve nivoe usaglasiti.

“Ministarstva zdravlja pripremaju lokacije, pripremaju broj potrebnih objekata i mi ćemo to znati. Nemamo defintivan stav koliko će ih biti ali ono što je u nadležnosti Ministarstva zdravlja RS na sjevernoj granici, to su tri lokacije. Sada treba Federacija da odredi broj objekata koji je potreban, od Izačića pa skroz do juga”, kaže predsjedavajući Savjet ministara, Zoran Tegeltija ističući da će sav posao raditi entitetska ministarstva zdravlja, dok će Oružane snage samo dati logističku podršku i održavati sistem.

U svakom slučaju, blokada granice na ovaj način, koristeći privremene vojne objekte u trenutku kada svima prijeti širenje virusa, je dobra ali je pitanje koliko je zapravo  efikasna u ovom trenutku kada je cijela Evropa zatvorila granice. Na hiljade ljudi ušlo je u BiH samo u proteklih nekoliko dana. Većina njih se nije pridržavala naredbi o izolaciji, zbog čega će sada svi koji uđu biti u karantinu od 14 dana. Međutim, osim kamiona sa robom, saobraćaja na graničnim prelazima gotovo da i nema. Inspektorat Republike Srpske na Graničnom prelazu u Gradišci, izdaje rješenje o kućnoj izolaciji, čije nepoštivanje će biti kažnjavano prekršajno ili krivično.

"Na dnevnom nivou, nakon prikupljanja podataka sa svih graničnih prelaza, rješenja se dostavljaju nadležnim domovima zdravlja sa podacima putnika, kako bi i oni mogli da izvrše provjere”, kaže Dušanka Makivić iz Inspektorata RS.

Disciplina bez uvođenja straha

Jedan od graničnih prelaza na kojem bi mogao da bude uspostavljen šatorski karantin je Gradiška, ali van grada i ne u već postojećim objektima. Bivši ministar odbrane BiH, Selmo Cikotić kaže da bi Predsjedništvo trebalo definisati tačan obim poslova koje vojska treba da radi.

Kamioni pred granicom (DW/D. Maksimovic)

Čekajući da pređu granicu

"Oružane snage imaju opremu, iskustvo, sposobnost. Oni mogu to sve da ispune. Ne znam tačno  koji je broj opreme, šatora, kreveta, sanitetskih stanica, vozila koje mogu da stave na raspolaganje, ali oni imaju organizaciju, disciplinu i odgovornost koju nema nijedna institucija i u tom smislu mogu biti značajan učesnik u rješavanju krize”, kaže Cikotić.

Takođe, mirovne misije u kojima su bili pripadnici OS BiH dobro su iskustvo za ovakve krizne situacije, smatra vojni analitičar, Đuro Kozar navodeći da je u ovoj situaciji veoma bitan psihološki aspekt.

"Oružane snage ovdje imaju veoma bitnu ulogu u smislu pokrivanja terena, bez obzira u kojoj mjeri budu angažovane. Pored toga, psihološki djeluju na sve one koji ulaze u zemlju, ne kako bi proizveli strah već zbog činjenice da se sve ono što je propisano mora poštovati, bez izuzetka. I uz sankcije”, kaže Kozar. 

Inače, do ideje uspostavljanja karantina na granici došlo je nakon nepoštovanje odluka o samoizolaciji tako da će čim vojska postavi šatore, za sva lica koja ulaze u BiH odmah biti određen karantin od 14 dana, a za strane državljane iz 12 zemalja potpuno je zabranjen ulazak u zemlju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android