1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

310111 Al-Jazeera Verbot Ägypten

2. februar 2011

Al Jazeera je jedan od najznačajnijih medija u arapskom svijetu. A koliko se njezinoga izvještavanja plaše pojedini arapski vlastodršci, pokazuje i korak Mubaraka, koji je dao zatvoriti redakciju u Kairu.

https://p.dw.com/p/1083V
Logo Al Jazeera
Logo Al JazeeraFoto: DW-Montage

Egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku je katarska TV postaja Al Jazeera već dugo išla na živce. Kad je Mubarak prije nekoliko godina posjetio sjedište Al Jazeere u katarskom glavnom gradu Dohi, izmakla mu se rečenica: "Toliko buke iz jedne takve kutije šibica!" Istina, prostorije i TV studiji ove televizije do danas ostavljaju dojam da su izgrađeni provizorno. Ali u međuvremenu nitko više ne potcjenjuje ovu TV postaju. Postala je jedna od najgledanijih u arapskom svijetu, a pokretanjem programa na engleskom i najavama o ulasku na područje Balkana, se Al Jazeera usudila kročiti i na nova tržišta. Zatvaranje redakcije u Kairu je ponovno pokazalo njezin značaj i strah vlastodržaca u pojedinim arapskim zemljama od ovoga medija.

Sjedište Al Jazeere u Dohi
Sjedište Al Jazeere u DohiFoto: AP

Novinari rade profesionalno ali dobivaju i prijetnje smrću

Odvažnog novinarstva u arapskim zemljama ustvari i nije bilo sve dok prije 14 godina nije osnovana Al Jazeera. „Slušali smo BBC-ov program na arapskom, Radio Monte Carlo, Glas Amerike ili Radio Izrael. Svi mediji, koji su tada u arapskom svijetu formirali javno mišljenje, nažalost nisu bili arapski mediji. S Al Jazeerom je započelo vrijeme promjena", kaže Faisal al-Qassem. On je jedna od zvijezda Al Jazeere. Njegov talk show je kult. Al-Qassemovi gosti raspravljaju glasno i oštrim tonom, na primjer o tome jesu li demokracija i islam spojivi. „Mnoge arapske zemlje mi ne dopuštaju ulazak u zemlju, i tamo se nalazim na crnoj listi. Emisija je dovodila i do diplomatskih kriza između Katara i više arapskih država. Pet zemalja su u znak protesta povukle svoje veleposlanike iz Dohe. Stalno dobivam prijetnje smrću", navodi ovaj novinar.

Mikrofon Al Jazeere i bedž BBC-a na sakou
Mnogi su učili od novinara i urednika BBC-aFoto: AP

Novinari Al Jazeere rade profesionalno. Mnogi su svoju profesiju prvo izučili u BBC-u. Odlučno se trude da svaku stranu saslušaju, pa čak i Osamu bin Ladena. Al Jazeera je bio prvi arapski kanal koji je i Izraelcima pružio priliku da dođu do riječi. To je u skladu s politikom Katara, koja se temelji na nastojanju da sa svima održava dobre veze - s Hamasom i Izraelom, Iranom i SAD-om. Osnivanjem ovoga kanala je katarski vladar, šejk Hamad bin Khalifa al-Thani, svoj sićušni emirat stavio na vidno mjesto na zemljopisnoj karti svijeta. U međuvremenu je kanal s naglaskom na dijalogu i raznovrsnosti mišljenja postao neslužbeni instrument katarske vanjske politike.

Pokušaji da se utiša "buka" Al Jazeere

Al Jazeera ne skriva da sebe vidi kao megafon onih koji ne posjeduju moć. Nigel Parsons bivši šef engleskog programa Al Jazeere, koji je prije četiri godine počeo s emitiranjem, je tada naglasio: „Naravno da ćemo mi kao kanal simpatizirati Palestince. Tako ćemo se pobrinuti za balans. Izraelci će uvijek imati pravo da odgovore. Smatram da nije pošteno praviti se da u nekoj novinarskoj priči možete stopostotno biti neutralni. Zasigurno ćemo više simpatija gajiti za okupirane, nego za okupatore."

Katarski emir i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas
Katarski emir i palestinski predsjednik Mahmoud AbbasFoto: AP

Katar se dosad uspio uspješno suprotstaviti svakom pokušaju da se utiša "buka" Al Jazeere - o kojoj je govorio Hosni Mubarak prilikom svoga posjeta sjedištu kanala u Dohi. Katarski emir se uspio suprotstaviti čak i Amerikancima. Na jednom sastanku s bivšim vicepredsjednikom SAD-a, Dickom Cheneyem, ga je dočekala mapa na kojoj je bio natpis Al Jazeera. Cheney je šejku Hamadu kazao da se želi žaliti na izvještavanje Al Jazeere, na što je emir Cheneyu kazao da se za to treba obratiti urednicima u Dohi, ustao i otišao. Sastanak je trajao samo sedam sekundi.

Autori: Carsten Kühntopp / Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose