Vlade padaju jedna za drugom

Nakon što su ostavke podnijeli premijeri Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Sarajevskog kantona, ostavku je kasno sinoć, nakon višednevnog protivljenja podnio i premijer Unsko – sanskog kantona Hamdija Lipovača.

Ostavku su prihvatili svi poslanici skupštine nakon čega je Lipovača rekao da vlast ne predaje huliganima, već građanima. Vodiće kaže vladu u tehničkom mandatu, a nova bi trebala biti izabrana za desetak dana.

Ovo je samo dio zahtjeva demonstranata kojima je uspio pritisak u vezi sa smjenom Lipovače ali se za sada ne zna kako će se dalje stvari razvijati, odnosno da li će postojeća skupštinska većina birati premijera, što ne bi značilo nikakve promjene, ili će doći do novih izbora. Lipovača je od demonstranata tražio da se ne traže smjene načelnika opština u Unsko-sanskom kantonu (USK) niti da se više organizuju demonstracije u gradovima u ovom kantonu.

Selimović: ”Ne mogu garantovati bezbjednost”

Međutim javnost je iznenadila ostavka prvog čovjeka Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH Himze Selimovića, koji je na vanrednoj pres konferenciji saopštio da ne može garantovati bezbjednost članovima Predsjedništva BiH i da zbog toga podnosi ostavku: „Kao odgovoran čovjek ja ću pismeno obavjestiti nezavisni odbor Parlamenta BiH da podnosim ostavku“, rekao je Selimović ističući da nije imao nikakva saznanja iz obavještajnih krugova šta će se desiti u BiH. Takođe je potvrdio da je tražio od SIPA-e da pomogne tokom nereda u Sarajevu ali da su oni saopštili da za to nemaju nadležnost.

Ovo samo potvrđuje stavove bezbjednjaka u BiH koji godinama upozoravaju na policijsku strukturu u Federaciji BiH koja je razjedinjena samim postojanjem više od 10 policijskih komesara, federalnog ministra unutrašnjih poslova, federalne uprave policije, a nakon toga i državnih službi čije nadležnosti nisu precizno definisane.

Incko (ne) poziva EU trupe

Dok iz Ambasade SAD-a poručuju da nasilje mora prestati te da oni i dalje podržavaju pravo na okupljanje i mirne proteste građana, visoki predstavnik Valentin Incko dolio je ulje na vatru izjavom bečkom „Kuriru“ da je moguće slanje dodatnih trupa iz EU u BiH ukoliko situacija eskalira.

Iako se radilo samo o trenutku, jer je OHR kasnije demantovao ove navode, tvrdeći da se radi o pogrešnoj interpretaciji, to je bilo dovoljno za rasprave o tome kolika je ustvari obaveza EU da interveniše u BiH te na čijoj bi „strani“ bile te trupe. „Neće doći međunarodne vojne snage, pogotovo da interevenišu u socijalnim pitanjima u BiH.

„Inckova tvrdnja je da se EUFOR neće koristiti kada je u pitanju intervencija“, rekao je za federalne medije hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Pritisak izvana?

Buru u javnosti izazvala su i dva, na prvi pogled nepovezana slučaja i to u istom danu. Prvi je posjeta premijera Hrvatske Zorana Milanovića Mostaru, a druga sastanak srpskih predstavnika u Beogradu sa prvim potpredsjednikom Vlade Srbije u tehničkom mandatu, Aleksandom Vučićem. I jedan i drugi sastanak ocjenjen je u Federaciji BiH kao neprimjeren u ovom trenutku, pogotovo posjeta hrvatskog premijera Milanovića, s obzirom da se očekivalo da posjeti glavni grad BiH ili da o svojoj posjeti diplomatskim putem obavjesti zvanično Sarajevo.

Milanović je nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Vjekoslavom Bevandom u Mostaru, naglasio je da je došao smiriti strasti u Mostaru kao simbolu multietničke sredine. Nije imao želju kaže da govori o unutrašnjim političkim pitanjima već da kako je rekao podgrije atmosferu za evropski put BiH: „BiH po meni treba dobiti jasnu evropsku perspektivu. Ne da se cjepidlači oko marginalnih stvari, oko izmjena propisa, ustava, zakona, koje BiH u ovim okolnostima ne može postići jer za to je potreban konsenzus, to ne ide na silu“.

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir za danas (10.2.) je zakazao hitan sastanak sa potpredsjednicima entiteta, premijerom Federacije BiH i njegovim zamjenicima, te federalnim ministrom unutrašnjih poslova FBiH. Tema je aktuelna situacija u Federaciji BiH a nakon sastanka trebali bi biti poznati prijedlozi s ciljem prevazilaženja kri

Autor :Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Belma Šestić