Više saradnje, više bezbjednosti

List Zidkurir iz Konstanca ističe da je napadač već bio poznat policiji i da je bio kažnjavan: „Zašto pravna država stalno zakaže kada izvršioce tih djela treba spriječiti na vrijeme – u Francuskoj, kao i u Njemačkoj? Uobičajenim refleksima ne može se dobiti bitka protiv terorizma, ovaj slučaj to jasno pokazuje. Deportacija? Napadač je bio pred sudom u Njemačkoj i zatim je protjeran u Francusku. Ograničiti doseljavanje? Dvadesetdevetogodišnjak doduše ima sjevernoafričke korijene, ali je rođen u Francuskoj i državljanin je te zemlje. Istorija ovog napada manje ima veze s pitanjem doseljavanja, a više sa neuspjelom integracijom."

I list Frankfurter algemajne cajtung terorizam u susjednoj zemlji prije vidi kao domaći proizvod. „Zato je suluda ocjena Marin Lepen da je terorizam moguće pobijediti deportacijom stranaca koji predstavljaju prijetnju. Time se ne bi smanjili izazovi. Francuska će još dugo ispaštati zbog neuspjelog modela integracije, čije slabosti su mala jednakost šansi u školskom sistemu, visoka kvota prekida školovanja i velika nezaposlenost mladih. Otklanjanje tih propusta je mnogo teže, skuplje i napornije, nego organizacija deportacije onih koji ugrožavaju bezbjednost. Inicijativa Makrona da se tokom prva dva razreda osnovne škole uvedu posebna odjeljenja kako bi se osiguralo da niko ne izgubi kontinuitet u školovanju, samo je prvi korak na putu ka jednakosti šansi."

„U Njemačkoj su neki možda pomislili da je gotovo sa terorizmom džihada, otkako je Islamska država u Iraku i Siriji velikim dijelom poražena", piše list Rajnfalc iz Ludvigshafena: „U Francuskoj to niko nije mislio. Napad u Stazburu je treći koji se ove godine desio na teritoriji Francuske, a peti za vrijeme predsjedavanja Emanuela Makrona. Prema podacima jedne studije francuskog Centra za istraživanje terorizma, Francuska je između 2013. i 2016. godine od svih zapadnih zemalja bila najviše na udaru."

Sa druge strane, list Frankfurter rundšau piše da je opasnost od terorizma danas manja nego 2016, te da se broj terorista širom svijeta smanjio. „Za žrtve i članove njihovih porodica to nije utjeha, ali za ostale možda jeste.” U tekstu se dalje traži intenzivnija, zajednička borba protiv terorizma. „Napadi u Berlinu i Strazburu jasno pokazuju evropsku dimenziju terora. Sve govori u prilog tome da problem treba rješavati na evropskom nivou."

Detaljnije o tome piše Badiše nojesten nahrihten iz Karlsruea: „Na stolu je prijedlog da se Europol pretvori u neku vrstu evropskog BKA (nemački Savezni kriminalistički ured, prim. prev.) i da po uzoru na njemački zajednički centar za odbranu od terorizma postane njegov evropski pandan, gdje bi se sakupljale i analizirale informacije svih bezbjednosnih službi. Ali onaj ko je vidio koliko njemačke pokrajine teško svoje nadležnosti ustupaju savezu, taj naslućuje koliko bi tek veliki bio otpor nacionalnih vlada. Ipak, u zoni Šengena sa svojim otvorenim granicama, nužno je ustupanje nacionalnih kompetencija evropskim službama. U slobodarskom društvu samo više saradnje garantuje više bezbjednosti."

Priredio Boris Rabrenović

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android