Vizne olakšice za Srbiju destabilizuju BiH

Ukidanjem viza bi slobodu kretanja moglo dobiti 14 miliona građana Balkana. U međuvremenu je u tim zemljama stasala generacija koja nikad nije napustila granice vlastite domovine. To je vrlo opasno. Onaj ko ne putuje, nema ni priliku za poređenje prilika u svojoj zemlji i u inostranstvu, nema priliku da stvara nova poznanstva i tako je mnogo više podložan političkoj manipulaciji. Stoga bi dodatne vizne olakšice morale dobiti sve zemlje Balkana, a ne samo Srbija.

Brisel vizne olakšice za Srbiju najavljuje uz nadu da će Srbija na taj način konačno prihvatiti to što su 22 države unije priznale Kosovo kao nezavisnu državu. Unija želi da pokaže kako se isplati ispuniti određene uslove koji se postavljaju pred zemlje koje žele da postanu njene članice.

Olakšice za Srbiju - problemi za BiH i Kosovo

Na prvi pogled, ništa sporno. Ipak za Kosovo i za BiH bi ovakav potez predstavljao veliki problem. Na Kosovu bi uskoro trebalo da se izdaju pasoši. Ali, i sa tim novm pasošima Kosovari moraju da stoje u redu za vize. Osim toga, misija EU u toj zemlji je uspostavljena kao "statusno neutralna". Ona dakle ne polazi od pretpostavke da djeluje u nezavisnoj državi.

Time je napravljen ustupak državama članicama unije koje nisu priznale Kosovo. Riječ je o Španiji, Slovačkoj, Rumuniji, Grčkoj i Kipru. Olakšice za Srbiju bi tako izazvale novi talas nesigurnosti na Kosovu, tim više što vlada u Bbeogradu i dalje pokušava da ostvari što veći uticaj na politička zbivanja u toj zemlji. U Briselu se sve više čuje stav kako je Srbija "stabilizirajući faktor u regionu". To budi gorka sjećanja na eru Slobodana Miloševića, kada je najveći ratni huškač takođe proglašen za faktor stabilnosti.

U BiH u izolaciji ostaju samo Bošnjaci

Pređimo na BiH. I tamo vlada u Beogradu miješa prste u zbivanja izvan svojih granica. Ona podržava nacionaliste u BiH koji žele da tu zemlju i konačno podijele po etničkim šavovima i prisajedini Srbiji dio nastanjen Srbima. Jednostranom politikom prema vladi u Beogradu, EU rizikuje da ugrozi egzistenciju države BiH.

U toj državi već danas postoji podjela na državljane dva ranga. Bosanski Hrvati uglavnom posjeduju pasoše susjedne Hrvatske koji im omogućavaju bezvizno putovanje po Evropi. Ukoliko i Srbija dobije dodatne olakšice, logično je da će i bosanski Srbi požuriti da uzmu pasoše susjedne zemlje. Tako bi u izolaciji ostali samo Bošnjaci. U krajnjoj liniji bi to značilo da žrtve genocida u Srebrenici ne bi mogle da putuju po Evropi, dok bi to bilo omogućeno počiniocima genocida. Šta će o Evropi pomisliti prozapadno orjentisani Bošnjaci, ukoliko se ispostavi da su u nju dobrodošli samo kršćani?

EU proizvodi sigurnosni rizik, umjesto da ga smanji

S obzirom na ionako prisutno razočarenje kod Bošnjaka, nije isključeno da bi među njima još veći uticaj dobile radikalne islamističke snage. Dakle, EU proizvodi sigurnosni rizik, umjesto da ga priguši. Brisel bi u ovoj situaciji morao da radi na tome da se vizna rješenja donose za sve države regiona istovremeno.

Za nadati se da posljednja riječ još nije rečena. Nastup Brisela pokazuje da EU još uvjek nedostaje takta, diplomatske vještine i političke volje. Ponovo se Evropi sveti to što nema jedinstvenu vanjsku politiku. Nade u BiH i na Kosovu stoga polažu u novu administraciju u SAD. Na političku scenu s potpredsjednikom Joeom Bidenom, Richardom Holbrookeom i Madeleine Albright stiži političari i diplomate koje odlično poznaju prilike na Balkanu. Kad Evropa zakaže, onda moraju djelovati SAD.