Vizna liberalizacija je samo početak

Odluka Vijeća ministra EU o ukidanju viznog režima za građane Srbije, Crne Gore i Makednonije je od istorijskog značaja. Sa jedne strane, poslije gotovo dvije decenije, građani ovih zemlja moći će slobodno da putuju u EU. Sa druge strane, taj čin predstavlja i značajan momenat u odnosima EU i Zapadnog Balkana. Aleksandra Štiglmajer (Alexandra Stiglmayer) iz Evropske inicijative za stabilnost (ESI), za Deutsche Welle kaže: „Ovo će donijeti dosta olakšanja na zapadnom Balkanu, budući da će građani osjetiti da su dobrodošli u EU. Istovremeno, to je i znak iz EU da ona želi jednog dana ove zemlje primi u svoje redove.“

Istovremeno Štiglmajerova podsjeća i na činjenicu da Albanija, BiH i Kosovo nisu obuhvaćeni ovom viznom liberalizacijom: „I Albanija i BiH su napravile dosta progresa u posljednjih par mjeseci. Evropska komisija bi trebalo da, što je brže moguće, ocijeni taj progres. Potom bi i ostale nadležne evropske institucije trebalo da donesu odluku o ukidanju viznog režima i za ove dvije zemlje. Ako svi budu radili vema brzo to se može desiti čak i u aprilu ili maju sljedeće godine. Svakako je najkasniji rok juli 2010.“

Kosovo se nalazi u najtežem položaju kada se radi o procesu vizne liberalizacije. Iz ESI upozoravaju da se Kosovu mora predstaviti Mapa puta i perspektiva ukidanja viznog režima. U suprotnom, građani Kosova se mogu osjetiti diskriminisanim, što pak može voditi antieuropskim osjećanjima. Proces vizne liberalizacije donio bi višestruke koristi i Kosovu i EU jer bi u tom procesu tamošnje vlasti morale riješiti probleme na koje Evropa već izvijesno vrijeme ukazuje, kao što su organizovani kriminal, korupcija i kontrola granica.

Vizna liberalizacija - vježba za pristupne pregovore

Vizna liberalizacija istovremeno predstavlja i svojevrsnu vježbu za ono što bi zemljama zapadnog Balkana trebalo da predstoji u budućnosti, a to su pristupni pregovori za članstvo u EU. Cijeli proces, sa Mapama puta, sa ispunjavanjem određenih uslova i procjenama od strane ekspertskih misija EU, sličan je onome što će se dešavati u daljim koracima proširenja, poručuje Štiglmajerova:

„To je dobra vježba za zemlje koje se nalaze u procesima eurointegracija. Odluka o ukidanju viznog režima istovremeno omogućava i EU da demonstrira svoju tzv. „meku snagu“ i pokaže da joj je stalo do tih zemalja i da ima šta da im ponudi u zamjenu za sprovođenje potrebnih reformi.“

Srbija zaslužila zadovoljstvo Bramerca

Kada je evropski put Srbije u pitanju, srbijanski zvaničnici ističu da, poslije dobijanja bezviznog režima, nema predaha, već da zemlja nastavlja svoje napore u procesu približavanja EU. Evropski zvaničnici se nadaju da će se Holandija složiti sa odmrzavanjem Prelaznog trgovinskog sporazuma kao i da će Srbija preći na novu etapu svojih eurointegracija. U ESI očekuju pozitive vijesti za Srbiju iz EU:

„Izgleda da je glavni tužilac Haškog tribunala sada više zadovoljan saradnjom Srbije sa tim sudom. Mislimo da je Srbija zaslužila da bude nagrađena za progres koji je napravila“, ističe Štiglmajerova.

EU je cilj za koji se BiH treba boriti

U daljim procesima eurointegracija od lidera u BiH se očekuje da ponove istu vrstu odgovornosti koju su pokazali prilikom ispunjavanja uslova iz Mape puta, kaže Aleksandra Štiglmajer i objašnjava: „BiH je ispunila gotovo sve uslove iz Mape puta. To je ponekad zahtijevalo bolne kompromise između stranaka i entiteta. Ali oni su to uspjeli radi zajedničkog cilja - bezviznog putovanja za svoje građane. Nadam se da će lideri u BiH shvatiti da su i eurointegracije tako bitan cilj, zbog kojeg se po strani ostavljaju političke prepirke, zbog koga se razgovara i donose dogovori.“

Vizna liberalizacija za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru trebalo bi da stupi na snagu 19. decembra. Očekuje se da se Albanija i BiH pridruže svojim susjedima na „bijelom Šengenu“ do polovine sljedeće godine.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić