Žosep Borel u posjeti Kosovu i Srbiji
30. januar 2020
Žosep Borel pred svoju prvu posjetu Zapadnom Balkanu u mandatu Visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost kaže da nije bez razloga odabrao upravo Kosovo i Srbiju. ”Uzimajući u obzir moju ličnu riješenost da se napreduje u dijalogu pod pokroviteljstvom EU, želio sam da prvo posjetim Kosovo i Srbiju. Mnogo je važnog posla pred nama, uključujući i normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine”, poručio je Borel pred put na Kosovo.
Borel je gotovo u svakom svom javnom nastupu od izbora na mjesto šefa diplomatije EU naglašavao da će mu Zapadni Balkna biti jedan od prioriteta tokom mandata. Konkretno, on insistira na finalizaciji sveobuhvatnog sporazuma između Srbije i Kosova. I dok novi komesar za priširenje Oliver Varheji kaže da se nada postizanju sporazuma već tokom 2020. godine, u Borelovom kabinetu poručuju da od prve posjete novog šefa diplomatije EU ipak ne treba očekivati da rezultira konkretnim prijedlozima i planom kako nastaviti dijalog i postići rješenje u odnosima Beograda i Prištine. ”Visoki predstavnik ide u posjetu Kosovu i Srbiji da pokaže svoj lični angažman i namjeru da učini što je više moguće da olakša dijalog u kome je on glavni posrednik”, kaže portparol EU Peter Stano.
Da ne treba ulagati pretjerana očekivanja u prvu posjetu Visokog predstavnika EU Beogradu i Prištini misli i šef briselske kancelarije Njemačkog instituta za međunarodne odnose i bezbjednost (SWP). ”Proces pregovora Beograda i Prište pod pokroviteljstvom EU je zastao prije dužeg vremena, a u ovom trenutku u Briselu i EU nemaju mnogo šta da ponude Beogradu i Prištini da bi ih podstakli na nove pregovore i kompromise”, kaže Reljić za DW. Reljić ukazuje na činjenicu da se politika proširenja EU nalazi u svojevrsnoj krizi, odnosno da bi trebalo da se tek definišu koraci nakon što Evropska komisija izađe sa prijedlogom nove metodologije pregovora o pristupanju. Sa druge strane, Žosep Borel na Kosovo dolazi u trenutku kada u Prištini još nema nove vlade koja bi trebalo da se angažuje u ponovnom pokretanju dijaloga, a u Beogradu je već predizborna kampanja za parlamenatrne izbore zakazane za proljeće. ”Samim tim velike spremnosti za kompromise i nove iskokrake ne treba tu tražiti”, zaključuje Reljić.
Srbija i Kosovo ostaju EU zona uticaja
Period stagnacije dijaloga, izbora na Kosovu i u Srbiji, tranzicije ka EU institucijama i promjena metodologije politike proširenja nije omeo američku administraciju da neposredno pred Borelov put na Balkan ”proglasi pobjedu” i objavi postizanje sporazuma o uspostavljanju direktne aviolinije, a zatim i željezničkog saobraćaja između Beograda i Prištine. Ovakva američka inicijativa, pregovarana i sprovedena u Berlinu, postavila je pitanje kontinuiteta i efikasnosti uloge EU kao glavnog posrednika u dijalogu Beograda i Prištine. U Briselu odgovaraju da je ”svaki sporazum dobrodošao”, ali i odbacuiju mogućnost da SAD i predsjednik Tramp preuzmu vodeću ulogu u rješavanju odnosa Srbije i Kosova.
”Dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine se odvija pod posredovanjem, a Žosep Borel želi da bude jak glavni pregovarač. Sa SAD blisko sarađujemo u regionu i njihova podrška u procesu koji vodi EU je uvijek dobrodošla”, navode diplomatski izvori Unije. U Briselu dodaju i da su svjesni uticaja koji Vašington ima na Prištinu, kao i Moskva na Beograd, ali ukazuju da se ”ne plaše” da će Srbija, Kosovo i cio Zapadni Balkna izaći iz ”zone uticaja EU”.
”Dobro je što se nešto kreće, ali svakako će tek u nekom kontekstu Beograda, Prištine i Brisela doći do približavanja koje bi moglo da dovede do nekog sporazuma”, ocjenjuje ovim povodom Dušan Reljić. Reljić kao i većina evropskih analitičara upozoravaju na činjenicu da su SAD najavile sporazum odnosno pismo o namjerama koje je još daleko od primjene na terenu koja pak zavisi od gotovo istih stvari na kojima su se već ”spotakili” i drugi dogovori između Beograda i Prištine.
Berlin preispituje strategiju za Srbiju i Kosovo?
Pred posjetu Kosovu i Srbiji, visoki predstavnik EU Žozel je o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine razgovarao u Berlinu sa šefom njemačke diplomatije Heikom Masom. Borel je tada naglasio da Brisel i Berlin imaju ”zajedničku viziju” kada je u pitanju stabilnost i bezbjednost Zapadnog Balkana. On je ukazao i na ”vodeću ulogu” Njemačke u zajedničkoj spoljnoj i bezbednosnoj politici EU. U njemačkom Instituta za međunarodne odnose i bezbjednost podsjećaju da je Njemačka nastojala da odnose Beograda i Prištine normalizuje kroz njihovo stavljanje u širi okvir priprema za pristupanje EU. Berlin se, prema riječima Dušana Reljića, nadao da će Beograd i Priština biti spremni na kompromise i zajednička rješenja zbog bržeg pristupa EU.
”U meduvremenu se perspektiva brzog i ne toliko komplikovanog ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU odmakla u daleku budućnost. Tako da je i strategija u Berlinu da se preko članstva u EU traže rješenja za podjelu Srbije i secesiju Kosova je nešto što će sada vjerovatno morati da bude preispitano”, kaže Reljić za DW.
On dodaje da je prostor Zapadnog Balkna jedan od rijetkih geoplitičkih prostora gdje EU ima stvarni uticaj, a koji je proisticao iz perspektive članstva.
”Pošto je ta perspektiva pritsupnja toliko oslabila, milsim da će Borel i nova Komisija na čelu sa Ursulom fon der Lajen morati da preispitanju stanje odnosa sa Zapadnim Balkanom i perspektivu pristupanja EU”, zaključuje Reljić. A prije ovakvog sveobuhvatnog prispitivanja unutar EU, Borel kaže da tokom svoje prve posjete jednostavno namerava da ”upozna Kosovo i Srbiju i ljude koji tu žive”.