Visoki predstavnik: autokrat ili demokrat? | Evropa | DW | 23.06.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Visoki predstavnik: autokrat ili demokrat?

Ove sedmice u Beču je prezentiran novi projekt o ulozi visokog predstavnika Wolfganga Petritscha u razvoju demokratije u BiH. O tome su diskutirali eksperti za jugoistočnu Evropu iz Njemačke i Austrije.

I 22 godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma institucija visokoga predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i dalje je faktor u političkome životu u ovoj balkanskoj zemlji. Uloga visokog predstavnika danas je minorna i gotovo da uopće ne utječe na dinamiku tamošnjega političkog života. No, u prvim godinama nakon potpisivanja Okvirnoga sporazuma za mir koji je ustavno definirao posljeratnu Bosnu i Hercegovinu situacija je bila posve drugačija. Visoki predstavnici tada su imali, ali i koristili gotovo neograničena ovlaštenja u postavljanju i smjenjivaju lokalnih političara ili donošenju zakona u Bosni i Hercegovini. Jedan od visokih predstavnika koji je koristio tzv. Bonske ovlasti bio je i Austrijanac Wolfgang Petritsch. Petritsch će bh. javnosti ostati u sjećanju kao visoki predstavnik za čijega mandata se ostvario povrat prijeratne imovine kao i većina manjinskih povrataka u BiH. Na dužnosti visokoga predstavnika bio je od 1999. do 2002. godine kada ga zamjenjuje Britanac Paddy Ashdown.

Deutschland Fischer und Petritsch 2000 (picture-alliance/dpa/T. Brakemeier)

Petritsch u Ministarstvu inostranih poslova Njemačke sa tadašnjim ministrom Joschkom Fischerom

Aktivnosti Wolfganga Petritscha sada su predmet istraživanja naučnoga projekta „Autokratijom do demokratije. Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu od 1999. do 2002.“ koji će se u narednoj godini provoditi na Katedri za evropske studije „Franz Vranitzky“ na Univerzitetu u Beču. „Izučavat ćemo Petritscheve aktivnosti na osnovu korespondencije s domaćim i internacionalnim akterima, medijskih izvještaja u bosanskohercegovačkoj i stranoj štampi, ali i njegovih ličnih dokumenata i zapisa“, kaže nam Silvia Nadjivan, politologinja i jedna od voditeljica ovog projekta. „Jedna od naših glavnih teza je kako je Petritsch bez demokratske legitimacije od strane lokalnoga stanovništva radio na uspostavi demokratije, a da istovremeno nije bio doživljavan kao okupator“, ističe Nadjivan te kaže da će se rezultati predstojećeg istraživanja moći koristiti i za trenutna žarišta u svijetu i mogućnosti stranog intervencionizma.

BiH u dejtonskom začaranom krugu

Marie-Janine Calic und Florian Bieber (DW)

Marie-Janine Calic i Florian Bieber

Prezentacija projekta „Autokratijom do demokratije“ bila je povod panel-diskusiji u bečkom Forumu za međunarodni dijalog „Bruno Kreisky“ na kojoj su učestvovali neki od vodećih historičara i eksperata za jugoistočnu Evropu s njemačkog govornog područja. Analizirajući dosadašnji učinak visokog predstavnika i međunarodnog intervencionizma u BiH Marie-Janine Calic, profesorica za historiju jugoistočne Evrope na prestižnome Ludwig-Maximilan univerzitetu u Münchenu, izrazila je svoju sumnju u korist međunarodnog intervencionizma: „Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini vremenom je postao dio problema u ovoj zemlji“, istakla je ova renomirana njemačka historičarka. „Historija nas uči da je balkanskim narodima išlo bolje onda kada su sami iznalazili rješenja za svoje probleme“, istakla je Calic te dodala da se Dejtonski sporazum, ma kakav on bio, može uspješno implementirati ukoliko postoji politička volja za to. Visoki predstavnik i međunarodni intervencionizam stvorio je u BiH, međutim, jednu vrstu kolektivnog odsustva odgovornosti, kritizira ova historičarka te dodaje da je upravo međunarodni intervencionizam od zemalja na prostoru bivše Jugoslavije stvorio države koje nisu sposobne same preživjeti.

Dayton pun oprečnosti

Za razliku od Calic Florian Bieber, profesor za jugoistočnoevropske studije i šef Centra za jugoistočnu Evropu na Univerzitetu u Grazu, ne dovodi u pitanje svrsishodnost međunarodnih intervencija, ali istovremeno ukazuje na greške koje su učinjene intervencionizmom u BiH. „Prerano raspisivanje izbora 1996. godine pokazalo je da su na njima trijumfirale one političke snage koje su i vodile rat jer su upravo te snage i raspolagale najboljom infrastrukturom za mobilizaciju birača. Ovo je bila pouka za sva ostala krizna žarišta“, ističe Bieber te navodi za primjer Kosovo gdje je okončanje sukoba u prvim godinama pratio snažniji oblik međunarodnog protektorata, a tek onda izbori koji su polučili bolje rezultate. Bieber također kritizira i oprečnosti u Dejtonskome sporazumu: na jednoj strani ekskluzivne etničke teritorije kojima je nagrađeno etničko čišćenje, a s druge strane zahtjev međunarodne zajednice za održivim povratkom manjina.

Vedran Dzihic (DW)

Vedran Džihić

„Iako se etnički princip organizacije BiH u vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije mogao ignorirati, ova zemlja postala je mjesto na kome etnička reprezentacija igra preveliku ulogu u svakom segmentu života“, kritizira ovaj profesor s univerziteta u Grazu te poručuje da su Dejtonski sporazum, a samim time i visoki predstavnik, u BiH pokušali stvorili demokratsko društvo koje počiva na konsenzusu kojega, međutim, među predstavnicima narodâ u BiH i dalje nema.

Revitalizirati središte

Iako se odmah nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma vjerovalo da će misija visokog predstavnika trajati kratko, njegov ured u Sarajevu postoji i danas. „Bosna i Hercegovina danas je zemlja u dubokoj političkoj i socijalnoj krizi“, konstatira Vedran Džihić, senior-istraživač na Austrijskom institutu za međunarodnu politiku i jedan od vodećih eksperata za Balkan u Austriji. Džihić apelira na Evropsku uniju i međunarodnu zajednicu moraju pronaći novi pristup za BiH. „Evropske integracije danas su gotovo mrtvo slovo na papiru. Velika većina stanovništva u EU je protiv daljeg proširenja Unije“, kaže Džihić te dodaje da se i pored toga mora naći način kako okupiti političke snage u zemlji i ponovo ojačati liberalne vrijednosti u ovom regionu. „Trenutno na zapadnom Balkanu jačaju autoritarni režimi poput onoga Aleksandra Vučića u Srbiji“, upozorava Džihić i istovremeno ističe da su promjene moguće te navodi primjer Makedonije gdje je autoritarni premijer Gruevski morao napustiti poziciju i otvoriti put za lijevu vladu Zorana Zaeva. Pozitivne promjene u BiH moguće su, međutim, samo ukoliko se Evropska unija ponovo konsolidira i revitalizira vrijednosti na kojima počiva. „Bez konsolidacije središnje osovine EU Macron-Merkel nije moguća ni konsolidacija evropske periferije“, poručuje ovaj bh-austrijski politolog.

Preporuka redakcije