Virus poricanja opasniji od mikrobioloških virusa | Evropa | DW | 08.07.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Virus poricanja opasniji od mikrobioloških virusa

Sarajevski Historijski muzej BiH, te pulski SENSE Centar za tranzicijsku pravdu sinhronizirano, najvećom regionalnom kampanjom ikada, obilježavaju 25 godina genocida u Srebrenici.

„Život bez istinskog suočenja s prošlošću je jedan felerični život, krnji i nepotpuni život. Ako sam ja bio i još jesam žrtva kolektivnog nesuočavanja ili neadekvatnog suočavanja s prošlošću, pa čak i poricanja, pravno utvrđenih, činjenica pred kompetentnim međunarodnim sudovima – ne želim da to budu moja djeca i njihovi kolektivi“, priča Vedran (38) iz Istočnog Sarajeva, čekajući da posjeti multimedijalnu izložbu Srebrenica: Genocid u osam činova u sarajevskom Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine (HM BiH).

A hladna julska pandemijska večer nije omela niti Melisu (36) iz Sarajeva da posjeti izložbu, kao početak regionalne kampanje Srebrenica 25: Zajedno protiv virusa poricanja.

„Dirljivo, potresno, tužno, bolno... Ipak, bez suočavanja s našom prošlošću ne možemo ići dalje, niti u evropske integracije, niti bilo gdje. To nas samo dodatno opterećuje, sputava i usporava. Bit će nam lakše kada jednom to konačno prevalimo u svim našim glavama i prihvatimo – šta se to zaista dogodilo u bivšoj Jugoslaviji. Virus poricanja je znatno opasniji i od trenutnog globalnog opakog koronavirusa, ali i od puno drugih virusa“, kaže Melisa. 

Izložba Srebrenica 25

Izložba Srebrenica 25

Vakcine protiv poricanja nema, ali ima lijeka

„Vakcine protiv poricanja genocida i ratnih zločina nema, ali postoji efikasan anti-virus – činjenice utvrđene na suđenjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnim sudom pravde i nacionalnim sudovima“, naglašavanju organizatori.

Također, naglašavaju i to da tzv. virus poricanja genocida, te drugih zločina, počinjenih u ratovima devedesetih godina, je za post-jugoslavenska društva opasniji i od koronavirusa. Virus poricanja genocida djeluje, kažu, pogubno ne samo na sadašnje, već i na buduće generacije.

To su isto u svojim video-obraćanjima, tokom otvaranja izložbe, jasno istaknuli sudac Carmel Agius, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove i glavni tužitelj Serge Brammertz.

„Iako je pravosudna dimenzija potrebna, ona nije, sama po sebi, dovoljna za uspješne procese post-konfliktnog oporavka. Pored toga, potencijal za korištenje pravosudnih mehanizama, kako bi se shvatila nedavna prošlost i izvukle pouke iz nje, i kako bi ona, na kraju, bila prevladana, ne leži u Haagu. Naprotiv, on čvrsto leži u rukama građana zemalja bivše Jugoslavije. Samo oni mogu sprovesti dalje procese tranzicijske pravde, kako bi se izgradila bolja, snažnija i inkluzivnija društva“, poručio je sudac Agius. 

Videom su se obratili i sudac Agius, te glavni tužitelj Brammertz

Videom su se obratili i sudac Agius, te glavni tužitelj Brammertz

„Pojedinačno i kolektivno razaranje, do kojeg je došlo u ljeto 1995. godine, mora se nazvati svojim pravim imenom – genocidom. Uprkos izazovima, ovo čini rad organizacija civilnog društva na promoviranju pravde, edukacije, prihvaćanju prošlosti i pomirenju još značajnijim“, riječi su glavnog tužitelja Brammertza.

Ujedinjena bivša Jugoslavija protiv virusa poricanja

Sarajevski Historijski muzej Bosne i Hercegovine, te pulski SENSE Centar za tranzicijsku pravdu kampanju Srebrenica 25: Zajedno protiv virusa poricanja realiziraju s koalicijom od čak više od 15 svojih partnerskih organizacija civilnog društva iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Kosova.

„Iako je pojava koronavirusa, ove godine, u dobroj mjeri, poremetila planove muzeja za obilježavanje godišnjice genocida, izuzetno nam je drago to da učestvujemo u ovoj velikoj regionalnoj kampanji protiv virusa poricanja i to najefikasnijim mogućim oružjem – činjenicama“, izjavila je Elma Hašimbegović, direktorica HM BiH.

Kampanja traje do 11. jula – dana pada Srebrenice, kako izravno, uz epidemiološke mjere, tako i na internetu, a izložbe u Sarajevu i Puli čak do 31. augusta. Radi se o dijelu arhive SENSE-a od oko 2.000 izvještaja sa „srebreničkih suđenja“ pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i oko 550 videa, posvećenih Srebrenici. Materijal svjedoči o tome kako su stručnjaci MKSJ-a istraživali, rekonstruirali i procesuirali zločine počinjene u Srebrenici ljeta 1995. godine. 

Pojedinačno i kolektivno razaranje, do kojeg je došlo u ljeto 1995. godine, mora se nazvati svojim pravim imenom – genocidom

Pojedinačno i kolektivno razaranje, do kojeg je došlo u ljeto 1995. godine, mora se nazvati svojim pravim imenom – genocidom

A izložba se temelji na fotografijama izdanja Krici iz masovnih grobnica, fotografa Tima Lovelessa.

Böllovo promišljanje o zločinima aplikativno u bivšoj Jugoslaviji

„I 25 godina nakon genocida u Srebrenici, svedočimo negiranju onog što se desilo, a što je civilizacijski nedopustivo. Time se vrši ponovna dehumanizacija žrtava i preživjelih, ali i dehumanizacija onih koji ne žele da priznaju šta se desilo, jer se takvim jednim činom odriču svoje ljudskosti. Takođe, i dalje operira selektivna kultura sjećanja, koja se tiče ne onoga što imamo iz prošlosti, već šta sa tim radimo i kako se sa tim suočavamo i nosimo“, objašnjava prof. dr. sc. Zlatiborka Popov Momčinović, politologinja i sociologinja s Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Profesorica Popov Momčinović smatra da genocid, te zločini i dalje služe za podgrijavanje mržnje između ljudi, a sve s ciljem održavanja jedne te iste skupine političara, tzv. etničkih poduzetnika na vlasti.

„Stvorena je jedna, tj. tri službene kulture sjećanja, koje ljude i dalje drže u začaranom krugu traume, zloupotrebljavajući njihovu svijest i podsvijest, a sve radi očuvanja postojećeg stanja. Žrtve se svode na statistiku i brojeve, čime se gubi njihova osobnost, i koriste se za međusobno stranačko nadmetanje i obračune. Kao što je ukazao njemački književnik i nobelovac Heinrich Böll – Kao da se vodi bilans stanja knjigovodstvenog računa i jedan zločin potire onim drugim“, pojašnjava prof. dr. sc. Popov Momčinović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android