Virtuelna voda: 14 kanti za jednu šoljicu kafe

„U samoj genezi, nastanku, proizvodnji, dok sadite i uzgajate biljke ili hranite životinje upotrebljava se voda. To je upravo ta virtualna voda, koja se nalazi u svakoj šoljici kafe, u svakom hljebu ili svakoj majici", kaže Roland Gramling iz organizacije za zaštitu čovjekove sredine „World Wide Fund for Nature". On je izračunao da svaki Nijemac u prosjeku potroši 5.300 litara vode dnevno, računajući i količine potrošene "virtualne vode". Građani Njemačke tako bi godišnje, da crpe vodu iz njega, ispraznili čak tri puta Bodensko jezero, koje je najveće jezero u srednjoj Evropi. Polovina tzv. "virtuelne vode" se međutim uvozi i dolazi u zemlju s hranom, odjećom, hranom za životinje.

Sve manje vode

U mnogim zemljama su zalihe vode itekako na rezervi. Stoga, moramo naučiti da pažljivije postupamo sa ovim resursom, bez kojeg ne bismo mogli živjeti, kaže britanski naučnik John Anthony Allen.

On je prošle godine osvojio glavnu nagradu na Svjetskom danu vode u Štokholmu za istraživački rad pod nazivom "Virtuelna voda". „Virtuelna voda postoji od kako se čovjek počeo baviti trgovinom. Barem nekoliko hiljada godina," kaže John Anthony Allen.

On je izračunao da se za šoljicu kafe, uključujući proizvodnju, pakovanje i izvoz, potroši 140 litara vode. To je puno više od dnevne potrošnje svježe vode po glavi stanovnika u Njemačkoj. Dakle, za svaku popijenu šoljicu kafe potrebno je 14 virtuelnih kanti vode. Za skoro milijardu ljudi na zemlji, koja nema pristupa čistoj i pitkoj vodi, to je neizmjeran luksuz.

Šta je rješenje?

Rješenje naravno nije prestati sa izvozom. Globalna ekonomija ne bi time samo dospjela u još veću krizu, već bi bila potpuno

paralisana. No, virtualna dimenzija mogla bi pomoći da se obzirnije i odgovornije odnosimo prema takvom jednom blagu kakva je voda, kaže japanski stručnjak za vodu Taikan Oki sa Univerziteta u Tokiju. „Uzeću Japan kao primjer. Uvozimo puno pšenice iz SAD-a. Pri tome sve je više suša a za navodnjavanje polja koristi se voda iz slojeva zemlje, koji se ranije nisu dirali . Ne može se reći da je to tzv. 'obnovljivi pristup'," smatra Taikan Oki.

I kineski geolog Fan Ćiao iz Sećuana upozorava da, kao posljedica privrednog razvoja danas 440 od 600 kineskih gradova raspolaže sa premalo vode. Pored toga voda je na mnogim mjestima kontaminirana. On upozorava da će doći do dramatičnih posljedica, ukoliko se ovakav trend nastavi.

Autor: Helle Jeppesen/Jasmina Rose

Odg. urednica: Marina Martinović