„Vidjećemo“ nije strategija | Politika | DW | 08.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

„Vidjećemo“ nije strategija

Godinu dana nakon što su SAD praktično sahranile atomski sporazum sa Iranom stvar je na ivici otvorenog sukoba. Djeluje da Vašington nema gotovu strategiju osim da vrši pritisak na Teheran i sve koji sa njime sarađuju.

Iran više neće ispunjavati dio obaveza iz atomskog sporazuma, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u Teheranu tačno godinu dana nakon što su Sjedinjene Države jednostrano napustile taj sporazum i počele da uvode drakonske sankcije. Teheran je o tome obavijestio ostale partnere – Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Kinu i Rusiju.

Istovremeno je američki šef diplomatije Majk Pompeo iznenada posjetio Bagdad, gdje je upozorio zvaničnike na „neposrednu prijetnju" iranske agresije. Pompeo je inače prethodno otkazao planiranu posjetu Berlinu izgovarajući se „hitnim poslovima".

Godinu dana nakon što su SAD praktično sahranile sporazum o iranskom nuklearnom programu, odnosi Vašingtona i Teherana su ponovo dakle „hitan posao". Vašington i dalje zahtijeva od Irana da smanji svoj uticaj u Siriji ili da prestane da podržava Hizbolah, da ponovo pregovara o atomskoj energiji i konvencionalnom naoružanju.

Sankcije bez učinka?

Iz Amerike je nedavno došlo upozorenje i Rusiji: Firme koje pomažu Iranu da dogradi postojeći atomski reaktor mogu biti izložene sankcijama. To se kaže u jednom saopštenju američkog Stejt dipartmenta. Trampova administracija ima strategiju maksimalnog pritiska na Iran.

Ta strategija, prema riječima političkog analitičara Alija Vaeza, trebalo bi da brzo obori Iran na koljena: „Jednostrane sankcije SAD imaju snažan učinak. Iranska ekonomija je u nevolji. Ona osjeća posljedice sankcija", kaže Vaez.

On je direktor „Projekta Iran" u Međunarodnoj kriznoj grupi (ICG). Baš je gostovao kao predavač u Americi u vrijeme kada su isticali rokovi za ukidanje poslednjih izuzetaka u sankcijama, kao što su bili iranski izvozi nafte u Tursku, Kinu i Indiju. Da li će sankcije uroditi plodom? Tu se mišljenja razmimoilaze.

Politikološkinja Dina Esfandiari je na diskusiji u Vašingtonu rekla da sankcije nisu dovele do promjene iranskog ponašanja: „I dalje slijede svoje interese u regionu. Zemlja i dalje ulaže u svoj raketni program. Iran djeluje čak i protiv interesa nekih novostečenih prijatelja u Evropi nekim akcijama."

Danska je prošlog oktobra optužila Iran da je planirao ubistvo opozicionog aktiviste u Evropi. Teheran je te optužbe odbacio. Ali prema izvještajima inspektora Ujedinjenih nacija, Iran i dalje poštuje odredbe Sporazuma o atomskoj energiji. Izgleda da Teheran želi da mirno dočeka kraj konflikta sa Vašingtonom.

Iran Protest gegen US-Sanktionen in Teheran (Getty Images/AFP/A. Kenare)

Protesti pred američkom ambasadom u Teheranu, novembar 2018.

Teheran smatra da je u pravu. Ministar spoljnih poslova Zarif optužuje Trampovu administraciju, Izrael i Saudijsku Arabiju da u stvari žele promjenu vlasti u Iranu.

„Vidjećemo šta će biti…"

Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton, koji je godinama zagovarao upravo tu opciju, morao je na televiziji Foks da odgovori na to pitanje: „Nema sumnje da Iranci zaslužuju bolju vladu. Ali ne radi se samo o vjerskoj diktaturi već i o vojnoj diktaturi. Okolnosti su veoma teške. Vidjećemo šta će biti."

Stručnjak za Iran Vaez na to kaže da „vidjećemo" – nije strategija.

Između Vašingtona i Teherana ne postoje otvoreni komunikacioni kanali. Pokušaj Vašingtona da bliskoistočnom konferencijom u Varšavi pridobije nove saveznike nije uspio. Vremena je malo. Sve što Vašington može da uradi jeste da pojača pritisak. Razgovor je izgleda nemoguć.

Prije nekoliko nedjelja Vašington je iransku revolucionarnu gardu proglasio terorističkom organizacijom. Dina Esfandiari smatra da SAD pokušavaju da prisile Iran da odbaci li prekrši atomski sporazum: „Ako bi se to desilo, Iran bi izgubio međunarodnu podršku i opravdao kampanju Trampove administracije."

Ostaje da se vidi da li će novo saopštenje Teherana da neće poštovati neke odredbe sporazuma biti na cijelom Zapadu uračunato kao grub prekršaj. Do sada su Berlin, Pariz i London u ovoj stvari bili protivnici Trampove politike i pokušavali da održe aranžman sa Iranom u životu.

Velika konfrontacija prema mnogim analitičarima nije vjerovatna, bar ne u skorije vrijeme. Politički analitičar Ali Vaez ipak podsjeća da je Iran sposoban da pogodi Ameriku i njene saveznike: „Smatram da će vršiti odmazdu u regionu, gdje imaju uticaja i gdje lakše mogu da negiraju odgovornost."

Ipak, opasnost od eskalacije postoji. Vol strit džurnal je u januaru izvijestio da je Bolton zatražio od Pentagona planove intervencije. Prije toga su minobacačke granate jedne šiitske grupe pale u blizini američke ambasade u Bagdadu. Vašington optužuje Teheran za napad. Američki nosač aviona „USS Abraham Linkoln" i više dalekometnih bombardera B52 nalaze se u regionu…

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije