Više, ljepše, jeftinije: Moderno ropstvo kao cijena globalizacije?

Ropstvo je davno ukinuto. Akt ukidanja posmatra se kao jedna od najvažnijih tekovina u istoriji razvitka ljudskih prava. Pa ipak, u svijetu još uvijek postoje odnosi koji podsjećaju ili su slični onima, kakvi su vladali u robovlasničkom sistemu. O tome saradnica Instituta za ljudska prava u Berlinu Petra Vollmar Otto (Petra Folmar Oto) kaže: "Činjenica je da danas postoje različiti vidovi ropskih odnosa, u kojima jedni ljudi tretiraju druge i njihov radni učinak kao da su njihovo vlasništvo".

Tradicionalno i moderno ropstvo

Pored tradicionalnih oblika ropstva, u koji su uključene djevojčice i djevojke, koje služe kao posluga bogatim porodicama u zemljama Sjeverne Afrike, eksperte posebno zanimaju savremeni, moderni oblici ropstva. Što je najgore, oni se ne pojavlju sporadično, tu i tamo, već pokazuju tendenciju opšteg rasta. Prisutni su i u visoko razvijenim zemljama poput Njemačke. O tome Petra Vollmar kaže: "Moderni vidovi ropstva prisutni su u građevinskoj industriji, seks-industriji, gastronomiji, poljoprivredi ali i u nekim industrijskim pogonima. Druga oblast u kojoj se pojavljuju odnosi slični robovlasničkim je kućna njega ili ispomoć u domaćinstvu." Teško ekonomsko stanje prisiljava stanovnike u industrijski razvijenim zemljama, ali i u zemljama Bliskog Istoka ili Latinske Amerike da traže alternative. Oni se odlučuju za odlazak u druge zemlje i često postaju žrtve trgovaca bijelim robljem. Nemaju siguran boravak, ne znaju kako da se brane, ucjenjuju ih da moraju sakupiti novac, utrošen za njihovo ilegalno ubacivanje u zemlju i konačno fizički im prijete. Takvi ljudi moraju raditi po cijeli dan i pod teškim radnim uslovima. Plata im je simbolična ili za nju dobijaju krevet za spavanje i jelo.

Najstrašnija eksploatacija dječijeg rada

U najgore vrste izrabljivanja spada dječiji rad. Jedna njemačka TV-novinarka otkrila je da kamenje za popločavanje trgova evropskih metropola, klešu djeca u Indiji. Njihov rad je najjeftiniji. Takvim kamenjem popločan je i jedan trg u Kelnu. Aidan McQuade iz jedne od najstarijih nevladinih organizacija "Anti Slavery International London" kaže: "Ovakvi vidovi dječijeg rada su ilegalni, bilo da je riječ i njemačkom ili indijskom zakonu. Pitanje je zašto se o ovim pitanjima otvoreno ne govori, kada se razmatraju trgovinski i bilateralni odnosi između Njemačke i Indije." Visoko razvijene zemlje imaju obavezu da zaštite ljude ne samo u svojoj zemlji već i da se na međunarodnom planu bore protiv modernih oblika ropstva.