Veliko pomirenje?
25. januar 2019
Zima je malo hladnija i snježnija nego obično, ali to je jedini znak da je zemlja, koja se nalazi na evropskom i balkanskom jugu, tako reći preko noći postala „sjever". Psi lutalice se odmaraju ispod statue Aleksandra Velikog visoke 30 metara u centru Skoplja, prijestonice države koja će uskoro postati Republika Sjeverna Makedonija, i oni kao da su jedini čuvari kasnog projekta nacionalne obnove koji je, kako finansijski tako i estetski, pošao krivo.
„Monumentalna statua Aleksandra Velikog, koja je trebalo da probudi etnički identitet Makedonaca, odjednom je postala veliko ništa na glavnom gradskom trgu", kaže za DW politički analitičar Gordan Georgiev, podsjećajući da je statua u vrijeme kada je građena razbijesnila Grke i podstakla spor dvije zemlje oko antičkog kulturnog naslijeđa.
Oko 700 kilometara južnije, u Atini, grčki parlament je danas usvojio takozvani Prespanski dogovor kojim bi trebalo da bude okončan 27-godišnji spor između dvije susjedne zemlje. Parlament u Skoplju je 11. januara već glasao za promjenu imena države u Sjeverna Makedonija.
Nova balkanska politika
Ono što je dugo važilo kao jedan od najbizarnijih sporova na svijetu, brzo je postalo primjer naprednog mišljenja, novog talasa umjerene balkanske politike.
Republika Makedonija, ili FYROM, kako su je zvali u Grčkoj, dobila je uz svoje ime geografsku odrednicu koja bi sada trebalo da je razlikuje od sjevernogrčkog regiona sa istim imenom. Istorijski dil je potpisan 17. juna 2018. u graničnom regionu Prespanskog jezera, a favorizovali su ga premijeri Aleksis Cipras u Atini i Zoran Zaev u Skoplju. Za bivšu jugoslovensku republiku on otvara vrata NATO i EU. Još važnije – on bi mogao da posluži kao osnov za dobrosusjedske odnose u regionu koji su često potresali problemi istorije, granica i identiteta.
„Istorijsko pomirenje otvara put strateškom partnerstvu i bliskoj saradnji na brojnim područjima od zajedničkog interesa", rekao je makedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov za DW ubrzo nakon završetka glasanja u Atini. On je dodao da je sigurno da će i protivnici Prespanskog sporazuma „to postupno shvatiti": „Mi smo prirodni saveznici sa našim grčkim susjedima".
Ugovor – protiv nacionalističkih narativa
Specijalna interdisciplinarna komisija već radi na brojnim istorijskim, arheološkim i obrazovnim temama koje su dijelile dvije zemlje u posljednjih nekoliko dekada. Ona će se u radu suočiti sa brojnim izazovima koje neće predstavljati samo nacionalisti sa obje strane granice. I u Makedoniji i u Grčkoj se održavaju masovni protesti: vodeće opozicione stranke Nova demokratija u Grčkoj i VMRO-DPMNE u Makedoniji striktno se protive ugovoru.
„U obje zemlje jačaju nacionalistički i fašistički narativi", rekla je za DW Kica Kolbe makedonska spisateljica i filozofkinja koja živi i radi u Njemačkoj: „Naši korumpirani nacionalistički političari su profitirali od toga i zato se tako žestoko protive Ugovoru. On oduzima snagu njihovoj propagandi", objašnjava Kolbe.
Pomirenje i normalizacija
„Pomirenje je važno za Grke i Makedonce – prvog susjeda ne može da biraš. Ako dođe do svađe, ona može biti rješavana samo uz posredovanje. U ovom slučaju posrednik nije čovjek, već dokument: Prespanski ugovor – i on im govori da moraju da razgovaraju o svemu što ih razdvaja".
Pred Skopljem i Atinom je mnogo posla. Narednih dana bi Makedonija trebalo da obavijesti Ujedinjene nacije o promjeni imena, grčki parlament mora da glasa o pristupnom protokolu NATO koji omogućava da Sjeverna Makedonija postane punopravan član političkog i vojnog saveza.
Kao znak da se javni diskurs u Makedoniji normalizuje, u politička i istorijska razmatranja polako ulaze teme kao što su zagađenje vazduha, slabost privrede, odliv mozgova. Čak su i psi lutalice koji laju oko spomenika Aleksandru Velikom za medije odjednom postali važnija tema od „vječne" dileme: da li je Aleksandar bio Grk ili Makedonac?