Velika koalicija - Velika nesigurnost

EU i njemačko-francuske veze

"Novi prodor za Europu", tako stoji u naslovu koalicionog ugovora. Ipak od toga vjerojatno neće biti ništa. To ima veze sa vanjskim okolnostima kao što je predstojeći Brexit i porastom desničarskog populizma u Europi. No kočničari sjede i u Berlinu. Nigdje se to ne vidi jasnije nego na primjeru njemačko-francuske suradnje. Predsjednik Emmanuel Macron je od Nijemaca više puta zahtijevao da se Europa razvija kao jaka socijalna zaštitna sila i s tim ciljem dao konkretne prijedloge. Ipak njemačka kancelarka Angela Merkel je s tim u vezi ostala distancirana i provodila radije simboličnu politiku: Skupa sa Macronom je pokrenula potpisivanje novog Elisejskog ugovora. 

Umjesto toga je predsjednica Kršćansko-demokratske Unije i vjerojatno nova kancelarka Annegret Kramp-Karrenbauer prošle nedjelje odgovorila na Macronove ideje i najčešće ih kritikovala. Da oštrijoj migracionoj politici i da za više odbrambenopolitičke suradnje, ali "europski centralizam, europski etatizam, nacionalizacija dugova, europeizacija socijalnih sistema i minimalna plaća bi bile pogrešan put", napisala je ona u jednom novinskom članku. Zahtjev za Francusku je također da se ukine sjedište Europskog parlamenta u Strazburu i da Francuska svoje stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a prepusti EU. Kada je riječ o većoj vojnoj suradnji i tu postoje različite predstave o politici izvoza oružja.

Pogled na istok

Sa brojnim srednjeeuropskim zemljama Berlin ima sve više problema prije svega kada je riječ o temi migracija. Otpor država Višegradske grupe Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske svakoj raspodjeli izbjeglica je toliko žestok kao nikada ranije. I autoritarne tendencije Mađarske i Poljske stvaraju berlinskoj koaliciji glavobolje. Prvobitno je Berlin želio isplate EU uvjetovati ponašanjem ovih zemalja, ali o toj ideji se trenutno malo čuje. Očito njemačka vlada želi spriječiti sve što bi desničarskim populistima na izborima za Europski parlament u maju moglo dati dodatni podstrek.

Kada je riječ o odnosu sa Rusijom njemačka vlada provodi posebice tešku i rizičnu igru. Ona - unatoč ruskoj aneksiji Krima i naoružavanju - želi sačuvati razumno dobar odnos sa Moskvom, već i kako bi dobila posredničku ulogu u konfliktu sa Ukrajinom. No i ekonomski interesi igraju ulogu. Tako je Berlin dugo vremena želio nametnuti plinovod Nord Stream 2 i protiv žestokih protivljenja prije svega iz Poljske. Sada su Vašington i Briselska komisija zaustavili projekt u njegovoj prvobitnoj formi. To je posebice gorko za Berlin: Tek nakon što je Francuska prešla na protivničku stranu Komisija je mogla djelovati.

Afrika i migracija

"Pobijediti uzroke bijega" ostaje glavna tema politike prema Africi koju provodi Velike koalicija. Tek sa dolaskom izbjeglica Merkelova je otkrila afrički kontinent kao strateški važnog susjeda. Nedavno je posjetila Senegal, Ghanu i Nigeriju, kao i Alžir i Maroko. Tamo je neobično borbeno branila Migracijski pakt UN-a kao jasnu "opredijeljenost multilateralizmu" i naglasila da legalna migracija također stvara prosperitet. Velika koalicija olakšavanjem investicija i reformama želi dalje pomoći Africi.

Njemačka vlada se ovdje oslanja na razvojne projekte u milijardama i želi podstaći njemačka preduzeća u Africi. Njemačka se također u Africi pojačano angažira sigurnosnopolitički, kao u Maliju. "To ništa neće koristiti ako ove zemlje ne budu imale ekonomsku perspektivu", rekla je Merkel ipak na Sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.

Transatlantske veze

Velika koalicija se izričito zalaže za transatlantsko partnerstvo sa SAD-om. Ipak razočarenje vladom Donalda Trumpa je u Berlinu veliko. Odluka Vašingtona o prekidu Sporazuma o atomskom naoružanju sa Iranom u Briselu i Berlinu je primljena kao alarm za buđenje da pojačaju vlastitu sposobnost djelovanja.

Transatlantski trgovinski spor trenutno važi za odgođen, ali ne i neizostavno riješen. Merkel za to vrijeme, kao nedavno na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Trumpovom pozivu "America first" suprotstavlja svoj vlastiti: "Mora se razmisliti o intresima drugog i iz toga stvoriti win-win situaciju".

Azija

Njemačka politika prema Aziji i tokom novog mandata Velike koalicije ostaje prije svega bazirana na politici prema Kini. No u koalicionom ugovoru se govori ne samo o "šansama", već i o "rizicima" u odnosu na strateški tako važnog partnera. Na tzv. Inicijativu Put svile Njemačka i EU i dalje gledaju kritički, pojačano se pazi na iste uvjete za investiranje koji često nedostaju na kineskoj strani. 

Osim ljudskih prava tokom prve godine vladavine Velike koalicije je pitanje strateške sigurnosti kineske visoke tehnologije postalo nova iritantna tema. Predstoji proširenje njemačke G5 mobilne mreže. Pitanje da li kinesko preduzeće Huawei ovdje dolazi u pitanje će imati i utjecaja na bilateralne odnose. Razlika u odnosu na Japan, prema kojem se njeguje "partnerstvo vrijednosti" teško da može biti veća. Merkel je početkom februara boravila u Japanu u povodu stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini između Japana i EU. Ona ja Sporazum označila kao "novu šansu u svakom pravcu" i izrazila nadu da time demonstrira obostranu vrijednost multilateralnog sporazuma.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android