Većina građana za novi Ustav Čilea - ″Danas pišemo istoriju″ | Politika | DW | 26.10.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Većina građana za novi Ustav Čilea - "Danas pišemo istoriju"

Čileanci su na referendumu jasnom većinom glasali za reformu Ustava. Prema preliminarnim rezultatima 78 posto je glasalo za promjene Ustava koji potiče iz vremena diktature.

Čile je očito na putu da dobije novi Ustav. Nakon prebrojavanja glasova na referendumu na 45 posto glasačkih mjesta oko 78 posto glasova se odnosi na prihvatanje izrade novog Ustava. Referendum slovi kao najvažniji u Čileu od povratka demokratije prije 30 godina. 14,8 miliona građana ove junožnoameričke države je bilo pozvano da odluči o tome trebali li biti zamijenjen trenutno važeći Ustav iz 1980. godine, koji je napisan u vrijeme vojne diktature Augusta Pinocheta (1973. - 1990.).

Konzervativni predsjednik Sebastian Piñera je u obraćanju nakon zatvaranja glasačkih mjesta govorio o pobjedi demokratije i jedinstva. "Do sada nas je Ustav dijelio", rekao je on. Na Trgu Italija u glavnom gradu Santiago, kojeg od protesta mnogi nazivaju "Trg časti", okupio se veliki broj ljudi koji je mirno slavio.

Masovni protesti su doveli do referenduma

Brojni građanski pokreti i političke stranke ljevice i centra smatraju da je postojeći Ustav prepreka dalekosežnim socijalnim reformama. Jedna žena je rekla: "Mi smo srećni. Danas pišemo istoriju."

Piñera je pristao na održavanje referenduma nakon protesta u zemlji od prije godinu dana. Protesti su započeli u oktobru 2019. godine kada je čileanska vlada najavila povećanje cijene karata u lokalnom javnom prevozu za 30 pezosa (oko tri centa). U nasilnim sukobima između demonstranata i policije život je izgubilo više od 30 ljudi.

Prvobitno je referendum bio planiran za april, ali je zbog korona krize odgođen za oktobar. Čilenaci su morali odgovoriti i na pitanje ko treba izraditi mogući novi Ustav: mješovita Skupština koju čine poslanici i građani ili skupština građana sa 155 članova, sastavljena od podjednakog broja muškaraca i žena. U oba slučaja je predviđena kvota za predstavnike autohtonih grupa. Kada je riječ o ovom pitanju građani su najvećim dijelom podržali drugu varijantu: prema prvim preliminarnim rezultatima sa 79 procenata. Skupština građana bi trebala biti izabrana u aprilu 2021. godine, a o njenom prijedlogu Ustava bi trebao biti održan novi referendum 2022. godine. 

Prema preliminarnim rezultatima većina građana je glasala za reformu Ustava

Prema preliminarnim rezultatima većina građana je glasala za reformu Ustava

Stari Ustav s brojnim nedostacima

Aktualni Ustav je stalno kritiziran zbog autoritarnog porijekla, jake centralizacije i ograničenog utjecaja građana. On ima ogromne nedostatke, kaže politolog Gabriel Negretto: "Nedostaju osnovna građanska prava, posebice za indogene grupe. Ustav je osim toga osigurao da država bude svedena na minimum i da socijalni sistem bude privatiziran."

Posljedice su neadekvatno javno obrazovanje i zdravstvo, visoki životni troškovi, oskudne mirovine i visok privatni dug. "Ne smije se zaboraviti da je neoliberalni Ustav donio Čileu znatan gospodarski procvat i omogućio pojavu nove srednje klase. Paradoks je u tome što su u velikoj mjeri upravo ti ljudi koji su sada nezadovoljni i koji izlaze na ulice", kaže Negretto, koji predaje na Papinskom katoličkom sveučilištu u Čileu i koji je radio kao savjetnik Ujedinjenih naroda.

Brojni Čileanci se, kako kaže Negretto, osjećaju iskorišteno. Neki od njih su radili sedam dana u sedmici, ali su primijetili koliko malo dobijaju natrag od države, smatra ovaj politolog. "Država – dakle i demokratska vlada nakon Pinocheta – su propustile provesti dalekosežne reforme", kaže on.

Zagovornici novog Ustava sada žele ojačati socijalnu ulogu države, te propisati osnovna prava na rad, zdravstvenu skrb, obrazovanje i pitku vodu kao i priznanje indogenih naroda.

zi/afp/dpa/rtre/ard

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android