Vežite se, Francuzi dolaze

Predsjednik Nikolas Sarkozi (Sarkozy) moraće nakon irskog odbijanja ratifikacije reformskog ugovora u oktobru osmisliti novi kurs kretanja. Ponavljanje referenduma u Irskoj bilo bi moguće najranije u januaru naredne godine. Za današnjih 27 članica Unije, novi ugovor Evropske Unije i nije toliko hitan, naglašava novi predsjedavajući Evropskom Unijom Sarkozi.

Balkan će ući u EU, ali samo sa reformskim ugovorom

„Da bi proširenje EU moglo ići dalje, potreban nam je novi Lisabonski ugovor. Inače i dalje na snazi ostaje Ugovor iz Nice, koji je napravljen za 27 zemalja“, kaže Sarkozi. On dodaje da se Francuska ne protivi prijemu Balkana u Uniju, ali da je to moguće samo sa reformskim ugovorom. „One zemlje članice, koje se toliko zalažu za proširenje, moraju shvatiti da su nam zato prijeko potrebne nove institucije“, ističe francuski predsjednik.

Francuzi će se i dalje zalagati za ratifikaciju reformskog ugovora. Ali njihovo političko težište će ipak biti pitanja kao što su useljenička politika, granične vrijednosti za ispuštanje ugljendioksida i jačanje zajedničke odbrambene politike. Osim toga, Francuska će se boriti i za smanjenje poreza zbog visokih cijena nafte. Na ovaj pravac je svom obilnom Evropskom štabu ukazao francuski premijer Fransoa Filon (Francois Fillon). On kaže: „Za nas je odlučujuće da shvatimo poruku koju su nam poslali irski birači, a oni nam poručuju: Manje debata oko institucija, više konkretnih rješenja za probleme koji pokreću Evropu. Zato ću istrajati na prioritetima francuskog predsjedavanja, objašnjava Filon.

Prvi samit već za 14 dana

Jedan od prioriteta je takođe reforma subvencija za poljoprivredu, od kojih u ovom momentu najviše profitira Francuska. Na decembarskom samitu predstoje vruće debate sa zemljama poput Velike Britanije. Ona zahtjeva smanjenje i preraspodjelu subvencija.

Neobično je da će se već za 14 dana održati samit na kojem će se sastati predstavnici EU-a i Sredozemnih zemalja. Na samitu će biti uspostavljena Sredozemna Unija, koja je na njemački zahtjev smanjena sa Sarkozijevih ambicioznih vizija na normalne mjere Evropske Unije. Džeki Dejvis (Jacki Davis) iz Evropskog političkog centra kaže: „To je već razvodnjeno. Mi ćemo doživjeti taj veliki samit. To je simbolični gest za zemlje Sredozemlja, ali je smisao svega toga izgubljena. Sada je samo riječ o ocejni dobrog starog Barselonskog procesa.“

U Barseloni je, naime, prije 12 godina objašnjena saradnja Evropske Unije sa zemljama Sredozemlja kao dopune Bliskoistočnog mirovnog procesa.

A dok Francuska sada EU-kormilo uzima u svoje ruke, u Briselu glasi parola: „Vežite se, Francuzi dolaze“. EU-Komisije i Parlament računaju sa rijekom inicijativa. No, to za EU i neće biti loše, ako se ima u vidu kriza oko ratifikacije Lisabonskog reformskog ugovora, tvrdi Dejvis.