Vatrena stihija u zemlji uglja
14. januar 2020
Kada su vlasti naložile evakuaciju, susjedi su otišli, ali je Džek Igan ostao. Ovaj čovjek je pokušao da od vatrene stihije odbrani svoju svježe renoviranu kuću u mjestašcu Nort Rozdejl, dvjestotinjak kilometara južno od Sidneja.
„Sve se zapalilo kao baklja“, priča nam Igan pred zgarištem kuće. Od dvanaest domova u ulici, devet je progutala vatra.
Požari u Australiji najveći su koje je svijet vidio u posljednje vrijeme. Aktivisti za zaštitu životne sredine, opozicija i bijesni građani tvrde da je tako sve stiglo na strašnu naplatu. Australija, kao jedan od najvećih grešnika prema životnoj sredini, sada je žrtva klimatskih promjena.
„U mom susjedstvu su ljudi kivni“, priča nam dalje Igan. „Ne toliko zbog vatre nego što se decenijama ništa ne preduzima u borbi protiv klimatskih promjena.“
U petak su hiljade demonstranata izašle na ulice Sidneja, Kanbere, Adelejda i Perta zahtijevajući da Australija ograniči emisiju štetnih gasova i ukine subvencije za fosilna goriva.
Premijer odbacuje zahtjeve
Australija je najveći svjetski izvoznik uglja. Prošle godine je konzervativni premijer Skot Morison odobrio otvaranje novih rudnika koji bi trebalo da budu najveći na svijetu. Jedan izvještaj (Garnault Climate Change Report) je još 2008. godine predvidio da će, ukoliko ne promijeni klimatsku politiku, Australija do 2020. imati jače i duže sezone šumskih požara.
Premijer Morison pak odbija da prihvati vezu između klimatskih promjena i požara. Do kraja ljeta na južnoj polulopti ima još dva mjeseca te je ovo – i tek će biti – najstrašnija sezona požara koja je ikada pogodila zemlju.
„Australija je zemlja koja je skoro sasvim navikla na velike prirodne katastrofe“, kaže nam Biami Vilijamson, istraživač sa Nacionalnog univerziteta u Kanberi. „Pa ipak, katastrofe do sada nisu mobilisale ljude da pređu u akciju.“
Čak ni kada je u požarima 2009. stradalo skoro dvije stotine ljudi. Tada je vatra progutala 450.000 hektara, dok su ovogodišnji požari već zbrisali deset miliona hektara šuma i naselja. Ovog puta nema toliko ljudskih žrtava – za sada ih je 27. Ekolozi procjenjuju da je stradalo milijardu životinja.
Vremenske prilike ne ostavljaju prostor za optimizam. Svaki mjesec prošle godine u Australiji imao je manje padavina od prosijeka. U Novom Južnom Velsu, provinciji koja je najteže pogođena požarima, već 38 mjeseci zaredom su temperature više od prosijeka uobičajenog za te mjesece.
Glas za prirodu ili za svoj džep?
Ankete pokazuju da većina Australijanaca smatra klimatske promjene neposrednom prijetnjom i želi da vlast nešto uradi po tom pitanju. No, Biami Vilijamson kaže da je jedno uvidjeti problem, a nešto sasvim drugo postaviti ga kao prioritet.
„Danas pitanja poput 'koliki mi je račun za struju' ili 'koliki su troškovi života' ubjedljivo određuju za koga ljudi glasaju“, dodaje naš sagovornik.
Premijer Morison je u petak za sidnejski radio izjavio: „Ne želimo ciljeve koji uništavaju radna mjesta i ekonomiju“, misleći na zahtjeve da se Australija odrekne vađenja uglja i preorijentiše svoju ekonomiju.
Energenti su najvažniji izvozni proizvod Australije koja je prošle godine prihodovala tako 280 milijardi australijskih dolara. „Bez prirodnih resursa bi Australija bila jedva nešto više od poljoprivredne nacije sa očaravajućim plažama", napisao je njemački nedjeljnik Špigel. Zato su za Skota Morisona požari samo prirodna katastrofa koju treba savladati, a nikako znak da treba mijenjati ekonomski model, dodaje se u tekstu.
Međutim, sve više Australijanaca ubijeđeno je da je ovo posljednji alarm. „Gledajte šta nam se desilo“, kaže Džek Igan pred svojom spaljenom kućom. „Mi smo prve žrtve, ali desiće se i ostalima. Ovo možemo da spriječimo samo ako sarađujemo na efikasnoj borbi protiv klimatskih promjena."
Igan dodaje: „Vrijeme je da batalimo rudnike uglja."