Vaskrs u znaku korona-virusa | Politika | DW | 17.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Vjerski praznici u doba korone

Vaskrs u znaku korona-virusa

U nedjelju pravoslavne crkve proslavljaju Vaskrs. Većina će ih biti zatvorena, ali ipak ima i izuzetaka. Vjernici i crkve imaju različito mišljenje o proslavljanju Vaskrsa u doba korone.

Coronavirus Bulgarien orthodoxe Kirchen an Ostern geöffnet

Crkve u Bugarskoj na Veliki petak ostaju otvorene

U nekim zemljama istočne i jugoistočne Evrope crkve će ostati zatvorene, u drugima neće. U cilju zaštite stanovništva od korona virusa, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić produžio je policijski sat do utorka u pet ujutru.

Ta odluka je protivna volji Sinoda Srpske pravoslavne crkve. Sinod je zamolio predsjednika Vučića da odobri privremeni prekid zabrane kretanja na dan Vaskrsa od pet do deset časova ujutru. Na taj način bi se vjernicima pružila prilika da učestvuju u vaskršnjoj liturgiji. Ali vlada je ostala nepokolebljiva.

Kao i u susjednoj Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Grčkoj, u Srbiji neće biti vaskršnjih liturgija iz straha da se virus korone ne proširi u crkvama punim ljudi. Vlasti u Beogradu ukazuju i da je Episkop Valjevski Milutin preminuo od posljedica korona virusa.

Izdaja Krista?

Braća po vjeri u Rusiji ne ponašaju se isto kao Beogradska patrijaršija. Patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril već je krajem marta zatražio od vjernika da prestanu ići u crkvu. U propovijedi se pozvao na primjer Svete Marije Egipatske koja je živjela u pustinji, istočno od rijeke Jordan u 4. stoljeću. Tamo se naselila i provela na desetine godina, nije išla u crkvu da bi primila pričest a na kraju je, zahvaljujući potpunoj promjeni života i predanosti Bogu, proglašena hrišćanskom sveticom.

"Ne izdajete Hrista ako ne idete u crkvu, Hrista izdajete samo ako se neko razboli zbog vas", rekao je početkom aprila šef Odjela spoljnih poslova Moskovske patrijaršije mitropolit Ilarion (Hilarion). Crkve ostaju preko Vaskrsa zatvorene za veća okupljanja vjernika. U Rusiji i Ukrajini je već nekoliko sveštenika i monaha umrlo od posljedica korona virusa.

I u Rumuniji su crkve ostale zatvorene - vaskršnja liturgija obaviće se zbog zabrane kretanja bez vjernika. Zapaljen plamen svijeće na liturgiji, sveštenici će kao vaskršnju svjetlost nositi sa maskom i rukavicama - od kuće do kuće, iz stana u stan – onako kako požele vjernici. Policija bi trebala osigurati red i brinuti se da se poštuju propisi o zaštiti od infekcije. To su posebnim protokolom dogovorili Ministarstvo unutrašnjih poslova i Patrijaršija.

Razgovarano je i o tome može li se tradicionalna uskrsna pogača dijeliti izvan crkve. Rumunski predsjednik Klaus Johannis izjasnio se protiv toga, zbog visokog rizika od infekcije. Prema posljednjoj izmjeni protokola, vaskrsni hljeb bi se trebao

dijeliti od kuće do kuće.

"Egzistencijalna tema"

U Gruziji je situacija drugačija. Tamo se Patrijarh izborio u odnosu na sumnje koje je imala vlada, tako da velike crkve ostaju otvorene – čak i za velika okupljanja ljudi. I to sve uprkos činjenici da se virus korone sve više širi po ovoj zemlji i da je zaražen i jedan sveštenik. Međutim, između vjernika mora biti odstojanje od dva metra. Boravak u malim crkvama dozvoljen je samo sveštenstvu.

U Gruziji je zapravo na snazi zakon kojim se zabranjuje okupljanje više od tri osobe. Međutim, premijer Giorgi Gakharia ipak je bio za to da crkve na Vaskrs ostanu otvorene. "Razgovaramo o egzistencijalnom pitanju - za vladu i crkvu", rekao je on. "Vjernici bi sami i na sopstvenu odgovornost trebali voditi brigu o svom zdravlju”, dodao je gruzijski šef vlade Gakharia i najavio da će vaskršnju liturgiju gledati na TV-u "od kuće".

Bugarska pravoslavna crkva takođe će ostaviti crkve otvorene tokom praznika. Izborila se da se liturgije održavaju ispred crkava, na otvorenom. Tamo ljudi mogu držati razdaljinu od dva metra. Neki pojedinačni episkopi su pozvali vjernike da ostanu kod kuće tokom Vaskršnjih praznika.

Gotovo sve pravoslavne crkve, nezavisno jedna od druge, odbile su preporuke eksperata i epidemiologa da koriste jednokratne kašike za pričest. U pravoslavlju je uobičajeno da tokom liturgije svako primi pričest iz iste posude i kašike. Stav grčkog pravoslavnog sinoda je reprezentativan za sve crkve: "Pričešću iz iste posude, kaleža života, ne može se prenijeti bolest."

Crkva vjeruje da u euharistiji, uz pomoć Duha Svetoga, vino i hljeb postaju tijelo i krv Kristova. Mnogi doktori, ne samo u Grčkoj, na to gledaju drugačije. U konačnici, virus se prenosi kapljičnom infekcijom. Crkveni ljudi s tim u vezi ukazuju na udio alkohola u vinu. Sporno je da li je to dovoljno da se ubije virus.

Thomas Bremer, Universität Münster

Thomas Bremer: "Otežavajuća okolnost je i to što u nekim pravoslavnim crkvama patrijarh nema takvu moć kakvu ima papa u Rimokatoličkoj crkvi."

Teško pronaći konsenzus

Kako se crkva treba nositi s virusom korone, nije samo predmet žestoke rasprave među svešenstvom, već i među vjernicima. Na to ukazuje Thomas Bremer, profesor ekumene Istočne pravoslavne crkve i mirovnih studija na Univerzitetu u Münsteru.

"Postoje vjernici koji kažu da se vlastima ne treba pokoravati i da se moraju održavati božije službe i oni, koji žele slijediti preporuke državnih organa. To se odnosi i na katoličku crkvu”, rekao je profesor Bremer za DW. Dodatna otežavajuća okolnost je ta što u nekim pravoslavnim crkvama Patrijarh nema takvu moć kakvu ima Papa u Rimokatoličkoj crkvi. Patrijarh su često samo "prvi episkop", kaže profesor Bremer. Oni moraju pronaći konsenzus unutar Sinoda. To komplikuje donošenje odluka.

Vladika Grigorije (op.ur. rođen u Varešu u BiH), koji u Njemačkoj vodi oko 800.000 vjernika, pozdravio je mjere predostrožnosti koje je njemačka vlada preduzela kako bi zaštitila svoje građane. Eparhije za koje je on odgovoran, ostaju zatvorene. U svojoj vaskrsnoj propovijedi on će govoriti o "žrtvi", koju vjernici moraju dati da bi zaštitili svoje bližnje i sebe.

"U proteklih 2.000 godina postojali su periodi kada se hrišćani nisu mogli okupljati u crkvama. Ali to nije oslabilo vjeru”, zaključio je vladika Grigorije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android