Uvođenje rezervne policije RS – uvod u nove sukobe?
30. april 2019
Načelno je Daytonskim sporazumom, Sporazumom o subregionalnoj kontroli naoružanja, a kasnije i reformama odbrane i policije uspostavljen okvir za djelovanje vojno-policijskih i drugih sigurnosnih snaga u BiH. Vojska (Oružane snage BiH) i sigurnosne agencije (Državna agencija za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosna agencija) formirane su na nivou države, a policije na nivou entiteta i kantona. Time uspostavljeni balans u naoružanju, opremi i broju policijskih snaga nije bio narušen do 2017. godine, sve dok vlast Republike Srpske nije naručila 2.500 automatskih pušaka za entitetsku policiju. Pojedini kritičari iz Federacije BiH već tada su upozoravali da je tu pod maskom „modernizacije" u stvari toku proces „militarizacije" RS-a.
Nedavno je Republika Srpska otišla korak dalje najavom uvođenja rezervnog sastava policije. Prethodno je Milorad Dodik objavio i postojanje plana o raspoređivanju policije RS-a na entitetskim granicama. Uz jačanje nacionalističke retorike, koja nije splasnula ni nakon oktobarskih općih izbora, u Bosni i Hercegovini je stvorena atmosfera nepovjerenja, pa i straha od novih oružanih sukoba, o čemu se govori na društvenim mrežama i u analizama pojedinih medija.
Rezervna policija radi migrantske krize
Stručnjaci iz RS-a tvrde da je formiranje sastava entitetske policije iznuđeno migrantskom krizom koja, prema ocjeni banjalučkog profesora Predraga Ćeranića „tek treba da doživi kulminaciju u BiH". „U Grčkoj je 70.000 migranata i na putu su za Njemačku u koju namjeravaju stići koristeći „bosansku rutu". U Turskoj ih je nekoliko miliona. Kako je Evropska unija za migrante zatvorila granice, sve više migranata se zadržava u BiH. Mi u Bihaću zbog 5.000 migranata imamo alarmantnu situaciju. Trenutno se iz niza policijskih stanica u Podrinju i Semberiji izdvaja po četiri do pet policajaca na ispomoć Graničnoj policiji BiH, zbog čega trpe redovni policijski poslovi. Rezervni sastav bi se mobilisao kako bi se spriječila ilegalna migracija i kako se očuvala bezbjednost građana“, pojašnjava Ćeranić.
U Federaciji BiH sa sumnjom gledaju na ove aktivnosti Republike Srpske. Tamo su se odmah javili glasovi sa zahtjevom da se na području Federacije BiH izvrši popuna aktivnog policijskog sastava, a razmatraju se i recipročne mjere, odnosno uvođenje rezervnog sastava federalne i kantonalnih policija. Neki komantatori i analitičari upozoravaju sa zabrinutošću da su u atmosferi straha, nepovjerenja, pojačane nacionalne netrpeljivosti i „militarizacije" mogući različiti scenariji.
Sarajevski vojni analitičar Nedžad Ahatović ne isključuje mogućnost da se RS priprema za politički rasplet u regiji koji bi uključivao i rješenje odnosa između Beograda i Prištine. Naoružavanje i uvođenje rezervnog sastava policije RS-a za Ahatovića je formiranje „nelagalne paravojne alternative uperene protiv BiH“.
Rezervni sastav policije RS-a „ključan faktor disolucije“
„Rečeno je da se rezervni sastav policije RS-a formira kako bi se odgovorilo na sigurnosne prijetnje koje prouzrokuju migranti i navodne terorističke grupe koje se vraćaju iz Sirije u BiH, kao i eventualne prirodne nepogode. To su samo izgovori kojima se opravdava prekomjerno naoružavanje entitetske policije za koju je nabavljeno više hiljada pištolja i automatskih pušaka. Samo u 2017. godini kupljeno je 1.400 jurišnih pušaka iz Srbije, a naredne godine još 2.500. RS nije stala na tome, pa je sa ruskim kompanijama potpisala sporazume o nabavci oklopnih vozila i remontu helikoptera. Prvi put čujem da neko sa ovakvim kontigentom naoružanja rješava migrantsku krizu“, kaže Ahatović.
Prema njegovim riječima, formiranje rezervnog sastava policije RS-a i recipročne mjere u Federaciji BiH mogle bi ugroziti stabilnost u BiH i regiji. Ahmatović je uvjeren da RS ide ka organizaciji naoružane formacije od oko 7.000 ljudi, u što on uključuje 5.000 pripadnika redovnog i 2.000 rezervnog sastava policije. Po njegovom mišljenju zabrinjavajuće je da su oni opremljeni vojnim formacijskim oružjem, vojnim vozilima, helikopterima i drugom opremom.
"Da li Federacija BiH treba odgovoriti istom mjerom? Da, ali nakon što se iscrpe svi argumenti kojima bi se zaustavilo formiranje rezervnog sastava policije RS-a. Ovakve aktivnosti ne moraju nužno ugrožavati mir, ali u povoljnom političkom trenutku, ovako organizirana i naoružana policija sa rezervnim sastavom može biti ključan faktor disolucije RS-a od BiH, što bi neimovno vodilo konfliktu“, upozorava Ahatović.
Međunarodne organizacije: „Neće biti rata“
Zvaničnici RS-a u međuvremenu su optužili bošnjačke političare da „zloupotrebljavaju namjensku industriju“ na području Federacije BiH i da su u Hercegovini već pristupili „evidenciji vojno sposobnih muškaraca". U nekim političkim krugovima, analizama pojedinih medija kao i na društvenim mrežama sve se češće govori o prekrajanjima granica u regiji, crtanju novih mapa, mogućim oružanim incidentima, a prozivaju se i međunarodne organizacije. Mnoge kritike upućene su i na adresu Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) koji bi, prema tvrdnjama kritičara, trebalo da spriječi formiranje rezervnih policijskih sastava u BiH.
Iz OHR-a je za Deutsche Welle saopćeno da izjave i potezi određenih visokorangiranih političkih i institucionalnih lidera izazivaju tenzije, ali da one neće dovesti u pitanje opredjeljenje i napore na izgradnji mira, stabilnosti i prosperiteta u BiH.
„Neće biti rata niti će biti prekrajanja mape BiH. BiH je međunarodno priznata država, čiji suverenitet i teritorijalni integritet su zagarantirani Općim okvirnim sporazumom za mir, Ustavom BiH i međunarodnim pravom. To se neće promijeniti niti će negativna retorika na bilo koji način utjecati na to. Nažalost, ono čemu negativna retorika, optužbe i prijedlozi doprinose su egzodus ljudi, odvraćanje stranih investitora i otklon od pravih poteza neophodnih da se ubrza put BiH ka EU", kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić.
Direktor njemačke fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung za BiH Peter Hurrelbrink kaže da se svi akteri, bilo da dolaze iz politike ili medija, ponašaju neodgovorno ukoliko špekulišu o mogućem novom ratu u BiH. „Rane iz prethodnog rata nisu zacijelile, a već se govori o nekom novom. Etnički usmjerena i nacionalistička retorika predstavlja jedan kontinuitet u politici i u medijima u BiH. Ona potkopava i urušava temelje zajedničkog života u ovoj zemlji i odvlači pažnju od stvarnih i hitnih problema - unapređenja demokratije i pravne države, socijalne jednakosti i zaštite životne sredine, suočavanja sa greškama iz prošlosti, savladavanju korupcije i klijentelizma, EU perspektivi i migraciji desetinama hiljada prije svega mladih ljudi, pri čemu sam nabrojao samo one akutne", kaže Hurrelbrink za Deutsche Welle.