Uvijek hitna pitanja na Zapadnom Balkanu

Srbija je, prema riječima švedskog ministra spoljnih poslova, Karla Bilta, značajno napredovala u saradnji sa Tribunalom u Hagu. Švedska, koja od 1. jula preuzima predsjedavnje EU zalaže se za brzi proces vizne liberalizacije, kao i za regionalnu saradanju i otklanjanje političkih blokada među zemljama Jugoistočne Evrope.

Na Zapadnom Balkanu, prijema riječima švedskog ministra spoljnih poslova, Karla Bilta, uvijek ima dosta posla. Crna Gora je već podnijela kandidaturu za članstvo u EU, a poslije izbora u Albaniji, očekuje se i podnošenje albanske kandidature. Švedska, kao predsjedavajuća EU u narednih 6 mjeseci očekuje i napredak u evrointegracionim procesima Srbije i Bosne i Hercegovine. Kada je Srbija u pitanju, Karl Bilt je istakao:

“Značajan napredak je postignut kada je u pitanju suradnja Srbije sa Međunarodnim sudom u Hagu. Bramerc je prošle nedjelje predstavio evropskim ministrima izvještaj na tu temu, i u pitanju je zaista značajan napredak. Koliko će ta činjenica uticati na progres u procesima koje imamo sa Srbijom, to još ostaje da se vidi. Ali će pitanje svakako biti na našoj agendi.”

Stabilnost Kosova zavisi od ekonomskog napretka

Kada je u pitanju situacija na Kosovu, Karl Bilt je istako da je se tu EU mora biti pragmatična. Sve zemlje EU, čak i one koje nisu priznele Kosovo, slažu se oko funkcionisanja evropske policijsko-sudske misije EULEX. Ipak ono, na šta bi posebno trebalo obratiti pažnju ,kada je reč o Kosovu, prema Biltovim rečima, jesu socijalni i ekonomski aspekt.

“Mnogo se do sada pažnje fokusiralo na komplikovana politička pitanja vezana za Kosovo. Mislim da budućnost stabilnosti Kosova sada zavisi od tamošnjeg socijalnog i ekonomskog napretka. Globalna ekonomska kriza taj problem samo uvećava. Očekujemo angažovanje kosovskih vlasti po tim pitanjima, a tokom jeseni će se i Evropska komisija baviti stanjem na Kosovu.”

Riješiti pitanja političkih blokada na Balkanu

Švedski ministar spoljnih poslova, smatra da je veoma važno da cijeli region Zapadnog Balkan krene naprijed kada su u pitanju evrointegracije. Činjenica je da sve zemlje te regije ne napreduju istom brzinom i nisu u istim pozicijama, kaže Bilt, ali, za sve je bitno da se riješi čitav niz blokada koje usporavaju napredak tih zemalja ka EU, i utiču na stabilnost cijelog regiona. Bilt se tako posebno osvrnuo na pogranični spor Hrvatske i Slovenije, rekavši da će EU sada čekati da te dvije zemlje prvo međusobno riješe svoje bilaterale probleme.

Ono na čemu će švedsko predsjedništvo EU inistirati u narednim mjesecima jeste i regionalna saradnja među zemljama Jugoistočne Evrope, i to po praktičnim pitanjima, kao što su u enegetika i transport.

Evropska budućnost za 100 hiljada građana

Ono što prvo predstoji Zapadnom Balkanu jeste vizna liberalizacija. To je proces bitan i za EU i za zemlje koje pretenduju na bezvizni režim. Bilt kaže: “Nadamo se da će preporuke EK stići uskoro i mi ćemo na to reagovati brzo. Kao i inače, kada je u pitanju Zapadni Balkan, tu uglavnom nema mjesta za “uobičajne poslove”. Na Zapadnom Balkanu se uvijek suočavamo sa “hitnim” pitanjima.”

Kredibilitet EU u mnogome zavisi od njenog odnosa prema zemljama u okruženju, smatra Karl Bilt. On ističe da je Unija predana da nastavi procese proširenja. Jugoistočna Evropa je strateški veoma važan region za EU, sa oko 100 miliona ljudi koji, sa pravom, očekuju svoju evropsku budućnost. Međutim, EU će u evrointegracionim procesima posebno obratiti pažnju na implementaciju usvojenih evropskih standarda. Formalno usvojene mjere, ne znače mnogo dok se ne vidi i njihova puna primjena, istako je Bilt, dajući tako na znanje svim zemljama koje pretenduju na članstvo u EU, u kom pravcu da usmjere svoje napore.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Zorica Ilić