Ustav koji BiH ne može odvesti u EU | Kiosk | DW | 11.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Ustav koji BiH ne može odvesti u EU

Studija stručnjaka EU Priebea o stanju pravne države u BiH otkriva kobne propuste, piše njemačka štampa. Priebe govori o "kulturi pasivnosti i poslušnosti", političkom uplivu i nedostatku kulture polaganja računa.

Badische Zeitung u članku pod nazivom "Ustav koji BiH ne može daleko odvesti" piše: "U BiH su se nakon 14 mjeseci konačno složili oko izbora premijera Zorana Tegeltije iz nacionalističke stranke SNSD, koja teži odvajanju RS od BiH, a time i raspadu države. Tome je prethodio višemjesečni spor oko geopolitičkog usmjerenja zemlje. SNSD je bliska režimu ruskog predsjednika Putina i odbacuje da se veže za Zapad. S druge strane nacionalističke i nenacionalističke partije Bošnjaka, bosanskih Hrvata i svih drugih Bosanaca i Hercegovaca su tradicionalno prozapadne i podržavaju integraciju BiH u NATO. Pitanje NATO je dovedeno u prvi plan i zato što je, zbog odbijanja Francuske, proširenje EU na Balkan za sada okončano", piše Badische Zeitung.

List se potom osvrće na izvještaj ekspertne komisije na čelu sa Reinhardom Priebeom o stanju sa pravnom državom u BiH , koji je izrazito kritičan prema institucijama, političarima i njihovoj klijenteli. Izvještaj pokazuje kako ključne političke figure ne sarađuju već "čine sve kako bi spriječile promjene, koje nisu u njihovom sopstvenom interesu". Priebe govori o "kulturi pasivnosti i poslušnosti" u kojoj je primjena principa pravne države nedovoljna. On kaže da se razlozi tome trebaju tražiti u lošem menadžmentu, političkom uplivu i nedostatku transparentnosti i kulture polaganja računa. Odluke Ustavnog suda se u BiH jednostavno ne sprovode. A to, kako navodi Priebe, znači da se ozbiljno sprječava primjena osnovnih postulata pravne države ali i da BiH svoje članstvo u Vijeću Evropu "ne uzima ozbiljno". U izvještaju Priebea se navodi kako civilni sudovi svoje kapacitete troše baveći se procesuiranjem 1,9 miliona slučajeva ljudi koji nisu platili račune za vodu i struju" i koji su, o u odnosu na prave probleme, "srazmjerno nebitni", prenosi Badische Zeitung.

U pojedinim teškim slučajevima istraga nije ni pokrenuta

Puno veći problem je, piše dalje Badische Zeitung, zakazivanje organa kaznenog pravosuđa, koje u BiH nije u stanju da suzbije teški kriminal i korupciju. List potom citira dio Priebeovog izvještaja u kojem se kaže da je odnos između tužilaštva i policije u borbi protiv kriminala i zločina sve drugo samo ne jasan i efikasan. "Policija  je često pasivna i ne slijedi uvijek naloge tužilaštva. Kvalitet rada istražnih organa je jako nizak i to frustrira građane. U nekim kompleksnim slučajevima finansijskog i organizovanog kriminala kao i u slučajevima teških krivičnih djela u koje su umiješane visokorangirane osobe, istraga se niti ne povede".

Njemački pravni ekspert i bivši visoki funkcioner Evropske komisije Reinhard Priebe objavio porazan izvještaj o stanju pravne države u BiH

Njemački pravni ekspert i bivši visoki funkcioner Evropske komisije Reinhard Priebe objavio porazan izvještaj o stanju pravne države u BiH

Priebe poseban fokus stavlja na dvije institucije koje su potpuno zakazale. Jedna je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije APIK, koja ima materijalne i kadrovske resurse  ali rijetko operiše. Dok je druga Visoko sudsko i tužilačko vijeće (HJPC), koje također ne djeluje. Protiv njenog predsjednika je proteklih mjeseci objavljen video koji ga tereti za korupciju. Ali umjesto da svi članovi Vijeća a prije svega njegov predsjednik podnesu ostavku, oni jedni druge podržavaju. Priebe tako zaključuje: "S obzirom na težinu optužbi, reakcija predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća kao i jednoglasna podrška koju mu daju članovi Vijeća, a s obzirom na važnost koji ima ova institucija, je neprimjerena.

Stoga Priebe principijelno "traži ustavne promjene u Bosni i Hercegovini, koja je od 2006. godine kompletno blokirana od strane nacionalista i politike u službi sitnosopstveničkih interesa". "Sadašnji Ustav, i to je potpuno jasno, nije podesan da zemlju uspješno vodi putem evropskih integracija". Ovako jasno kao Priebe, zaključuje Badische Zeitung, "još niko nije opisao situaciju u BiH, iako su predstavnici međunarodne zajednice, koji su  već 25 godina prisutni u BiH,  toga potpuno svjesni", zaključuje se u članku koji je objavio njemački list Badische Zeitung.

Handke i nijedna riječ o žrtvama...

List Rheinische Post osvrće se na jučerašnje uručenje Nobelove nagrade austrijskom piscu Peteru Handkeu. "Kao da je kritika Handkea postala sportska disciplina, pred uručenje Nobelove nagrade oglasio se i turski predsjednik Erdogan, nazvavši Nobelovca "rasistom". Time je on bezgraničnoj debati o Handkeu dao bizarnu notu. Ali među kritičarima Handkea ima onih sa većim integritetom, poput Međunarodnog društva za ljudska prava, za koje je nagrada Handkeu, koja je uz to pala na Međunarodni dan ljudskih prava, "skandalozna" i uz to predstavlja  "izrugivanje žrtvama zločina protiv čovječnosti".

Peteru Handkeu uručena Nobelova nagrada za književnost 10.12. 2019 na Dan ljudskih prava

Peteru Handkeu uručena Nobelova nagrada za književnost 10.12. 2019 na Dan ljudskih prava

List piše da od momenta kada je postalo poznato da će Handke dobiti nagradu, protesti ne samo da ne prestaju, već se pojačavaju kao i da to ime veze sa nastupom ovog pisca u Štokholmu. "Ako je neko mislio da će Handke dati neko objašnjenje ili se možda izviniti, korigovati ili uputiti žrtvama jednu jedinu riječ, taj se prevario i ostao razočaran"..."Nijedna riječ o ratu u Jugoslaviji, nijedna rečenica o žrtvama i počiniocima. A kada su ga novinari pitali da li je promijenio svoje mišljenje, odgovorio je otresito: "Nikada nisam imao mišljenje. Mrzim mišljenja!".

Rheinische Post primjećuje da je Handke imao veliku šansu u Štokholmu ali da je nije iskoristi - "iako se činilo da bi mu s lakoćom moglo poći od ruke da nađe riječi, koje bi u najmanju ruku pokazale saosjećanje prema žrtvama ili razumijevanje za ogorčenost ljudi koji su bili izloženi srpskom teroru. To što nije bio u stanju ili nije imao volje da odgovori kritikama već je pustio da bude permanentno kritikovan, dokumentuje koliko je on stvarao mit o srpskom narodu, koji je dio priče o njegovom porijeklu i identitetu. On je to sve odsanjao i prenio na papir... Za njegovo ponašanje dakako nema opravdanja: ni za njegovo solidarisanje sa podstrekačima rata i ratnim zločincima, niti za njegovo skrivanje iza zaštitnog paravana svog poetskog stvaralaštva.", piše njemački list Rheinische Post. 

 

Prevela i adaptirala: Jasmina Rose

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android