Usporeno procesuiranje ratnih zločina u BiH

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju sa sjedištem u Hagu je privremena pravosudna institucija Ujedinjenih naroda za procesuiranje zločina počinjenih tokom sukoba na Balkanu devedesetih godina. Kada u Haškom sudu budu okončani svi otvoreni procesi, među kojima i suđenja Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, procesuiranje ratnih zločina u potpunosti će preuzeti pravosudne institucije u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.

U provođenju Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, Sud i Tužiteljstvo BiH suočavaju se sa ozbiljnim problemima, od nedostatka kadrova i adekvatnog radnog prostora, preko neriješenog statusa i finansiranja do političkih pritisaka. Nakon susreta glavnog tužitelja Haškog suda Sergea Brammertza i članova Predsjedništva BiH, iz Predsjedništva je saopćeno "da se pri implementaciji Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina vidi da je ona više politički nego pravni akt, čime se želi postići lažna korektnost u procesuiranju zločina".

Jusuf Halilagić: "Najveći zastoj je u Tužiteljstvu BiH"

Sekretar Ministarstva pravde BiH i član Nadzornog odbora za praćenje provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina Jusuf Halilagić kaže da je procesuiranje ratnih zločina u BiH "usporeno". "Najveći zastoj je u Tužiteljstvu BiH i nekim kantonalnim i okružnim tužiteljstvima. Tu je i problem određivanja složenosti predmeta što treba da radi Sud BiH, pa je i to jedan od razloga usporenog procesuiranja ratnih zločina", kaže Halilagić.

Kako bi izvršio kategorizaciju i odlučio na kojem će se pravosudnom nivou procesuirati određeni predmeti ratnih zločina, državnom Sudu su neophodni i podaci Tužiteljstva BiH, pojašnjava predsjednica Suda Meddžida Kreso. "Prije nekoliko dana Sud BiH je, nakon skoro trogodišnjeg zakašnjenja, dobio tražene podatke od državnog Tužiteljstva o predmetima ratnih zločina koji se kod njih nalaze", kaže Meddžida Kreso.

Neadekvatni kapaciteti državnog Tužiteljstva

"Tužiteljstvo BiH pridržava se Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina onoliko koliko mu to dopuštaju kapaciteti, a oni nisu dovoljni za rad na ovim predmetima", ističe portparolka državnog Tužiteljstva Selma Hećimović. "Nije dovoljan broj tužitelja koji rade na predmetima ratnih zločina, kao ni broj stručnih saradnika, analitičara i istražitelja. Također, imamo problem i sa nedostatkom prostora za rad", kaže Selma Hećimović.

Da bi se unaprijedili kapaciteti lokalnih pravosuđa, Evropska unija je finansirala projekat "Pravda i ratni zločini". Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Renzo Daviddi smatra da je pred lokalnim pravosuđem "mnogo izazova". "Treba nastaviti razmjenu informacija i dokaza na regionalnom nivou, naročito u predmetima ratnih zločina, a jedan od izazova je i pitanje ekstradicije i organiziranja ekstradicije u zemljama regiona", rekao je Daviddi.

Nadzorni odbor za provođenje Državne strategije nedavno je zaključio da se proces prenošenja predmeta ratnih zločina između pravosudnih institucija BiH, entitetskog pravosuđa i Brčko distrikta BiH ne vrši na efikasan, ekspeditivan i transparentan način. Naglašena je i potreba usaglašavanja sudske prakse za procesuiranje predmeta ratnih zločina uz puno poštivanje Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić