1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ruska televizijska propaganda ima uspjeha

Janina Semenova1. septembar 2015

Fašisti u Ukrajini i neprijatelj SAD: Ovakve teme su svakodnevno prisutne na ruskim televizijama koje kontrolira država. Jedna anketa sada potvrđuje uspjeh Putinove propagandne mašinerije.

https://p.dw.com/p/1GOdJ
Foto: picture-alliance/dpa/Y. Kotchetkov

Kada su se Angela Merkel, Francois Hollande i Petro Porošenko na ukrajinski dan nezavisnosti kratko sastali u Berlinu, televizija Rossija (Rusija) je odmah na početku vijesti prikazala muškarca koji prilikom dolaska ukrajinskog predsjednika na ruskom uzvikuje: "Porošenko je fašist". Ko je taj muškarac, ostalo je otvoreno pitanje. Ipak, to se uklapa u način na koji radi ruska televizija: Tamo se skoro svakodnevno govori o navodnim fašistima u Ukrajini. Ono što je još tipično u tom prilogu jest suptilna, cinična kritika ukrajinskog predsjednika. Televizija očito polaže na to da Porošenka prikaže kao nevažnog gosta. Novinar također osuđuje to što na sastanak nije pozvan ruski predsjednik Vladimir Putin.

"Propaganda tvrdi da su na vlast u Ukrajini došli nacionalisti, ultranacionalisti i radikali koji prijete Rusima na istoku Ukrajine, i zbog toga su vlastodršci u Rusiji obavezni da se brane", rekao je ruski istraživač javnog mnijenja i sociolog Lew Gudkow 2014. godine u jednom intervjuu za DW. Ova izjava je i danas tačna. Na ruskoj televiziji se stalno primjećuje ista mustra: Televizijske slike o ratu u Donbasu su često brutalne i dramatične, ali pokazuju samo kako ukrajinska vojska puca. Pucnjava separatista se konsekventno ignorira. Izgleda kao da se želi pokazati da su oni ti koji štite stanovništvo.

Russland TV Putin zur Situation in der Ukraine
Putin je uvijek herojFoto: picture-alliance/AP Photo/A. Zemlianichenko

Tipična je i antiamerička linija koja je vidljiva na televizijama. Za svu nesreću su u pravilu krivi Amerikanci. Zemlje kao Njemačka ili Francuska, primjerice, važe s obzirom na sankcije Rusiji, kao saveznici SAD-a. Za to vrijeme se Rusija i njeni vojnici, a prije svih ruski predsjednik, slave kao patriote. Putin rado biva prikazan kao heroj, kao nedavno kada je prilikom posjete Krimu, kojeg je anektirala Rusija, zaronio u podmornici.

"Rusija se mora zakleti na rat"

Ruska propagandna mašinerija, kako se čini, ispunjava svoj cilj: Nakon aktualnih ispitivanja javnog mnijenja, koje je proveo Nezavisni instituta za ispitivanje javnog mnijenja Lewada, oko polovine Rusa vjeruje da se na televiziji pružaju "brojne korisne i objektivne informacije". Svaki peti Rus je stoga mišljenja da televizija pokazuje "potpunu i objektivnu sliku dešavanja". Rezultat ispitivanja, koje je provedeno u avgustu, ne čudi Christiana Mihra, rukovoditelja nevladine organizacije "Reporteri bez granica" (ROG). "Rusija se mora zakleti na rat. Mediji igraju važnu ulogu", kaže Mihr. Televizija, kao medij, je prema anketi Fondacije za javno mnijenje, za skoro 90 posto ruskog stanovništva izvor informacija broj jedan.

Sasvim u stilu Kremlja je primjerice ukrajinski filmski radnik Oleg Senzow u ruskim vijestima označen kao "terorista". On je navodno podmetnuo vatru u prostorijama proruske stranke na Krimu i planirao je dići u zrak Lenjinovu statuu u Simferopolu. Zbog toga je Senzow osuđen na 20 godina zatvora. Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava s druge strane smatraju da je režiser politički zatvorenik i kritikuju presudu. Senzow sam opovrgava optužbe i govori o mučenju u zatvoru. O svemu tome u prilogu televizije "Rossija" se ne govori, samo se govori o osudi zbog planiranog terorističkog napada.

Često se na ruskim televizijama ispriča samo pola istine, kaže Christian Mihr. "No mi sada vidimo da su pojačane "prave laži"", kaže Mihr, koji je i sam dugo vremena živio u Rusiji. Mihrov "omiljeni primjer", kako to on pomalo ironično kaže, je protagonist Andrej Petkov ili Pečov, koji je intervjuiran u aprilu 2014. godine na ruskoj televiziji. Tri televizije su pokazale slične slike istog muškarca u bolnici sa povezom na nosu, ali on je stalno pričao drugu priču. Petkov je u ruskoj televiziji "NTW" bio njemački špijun, koji je podržavao dešavanja na Majdanu, a na televiziji "Rossija 1" Ukrajinac, koji je želio demonstrirati protiv vlastite vlade i pri tome bio napadnut od neonacista. U jednom prilogu jedne televizije on je na Krimu bio hirurg, koji je želio pružati pomoć i pri tome su ga napali fašisti. "Takvih je primjera mnogo", kaže Mihr.

Galerie - Russisches Fernsehen
Predsjednik u posjeti jednoj od televizijaFoto: picture-alliance/dpa

Zbunjivanje "mixom istina"

Bivša dopisnica ARD-a za Rusiju Ina Ruck o taktici ruske propagande kaže: "Ruska državna televizija govori otvoreno o 'informativnom ratu' - i ruska propaganda pravi miks brojnih istina. Toliko je različitih teorija o obaranju aviona MH17 ubačeno u igru, da iznervirani čitatelj na koncu više nije vjerovao ni u jednu". Avion Malaysia Airlines-a je u julu 2014. godine letio iznad istočne Ukrajine kada je srušen. Okolnosti rušenja još uvijek nisu razjašnjene. U ovoj nesreći je život izgubilo svih 298 putnika i čanova posade. U Rusiji su postojale teorije da je ukrajinska vojska zapravo željela srušiti avion u kojem se nalazio Putin. Na ruskoj televiziji "Rossija" se navodi da ljudi u avionu još uoči polijetanja nisu bili živi i da se krivica može pripisati samo separatistima. Također se govorilo i o bombi u avionu.

U izvještaju Reportera bez granica pod nazivom: "Kremlj na svim kanalima - kako ruska država upravlja televizijom" govori se o "dugoročnom, sistematskom koordiniranju televizijom". Ovaj izvještaj, koji je objavljen prije dvije godine, aktuelan je i danas. "Od njegovog objavljivanja je propaganda na ruskoj televiziji čak postala još gora", kaže šef Reportera bez granica Christian Mihr u intervjuu za DW.

Veliki televizijski kanali, koji imaju nacionalnu frekvenciju, u međuvremenu pripadaju ili državnom medijskom holdingu ili oligarsima i koncernima koji su bliski Kremlju. Tomu treba dodati "RT" nekadašnja "Russia Today", koja emitira program za inozemstvo, koju financira Kremlj, i koja emitira program na različitim jezicima i raspolaže budžetom od oko 15,4 milijardi rubalja (ca. 263,2 miliona eura) za 2015. godinu, kako je to obznanila sama televizija u januaru ove godine. Prema Mihrovim informacijama, osim televizije "Doschd" (Kiša) više nema neovisnih glasova i onih koji su kritični prema vladi. No ova televizija se može pratiti samo preko interneta, nakon što je 2014. godine skinuta sa programa od strane najvećeg ruskog kablovskog ponuđača.