Ursula von der Leyen: od neželjene do krizne predsjednice Komisije EU | Politika | DW | 01.12.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Europska unija

Ursula von der Leyen: od neželjene do krizne predsjednice Komisije EU

Predsjednica Komisije EU Ursula von der Leyen najavljivala je velike planove za zaštitu klime i pozicioniranje EU na međunarodnoj sceni. A onda je stigla pandemija koronavirusa.

Ona je bila neželjena predsjednica. Kršćanski demokrati u Europskom parlamentu su favorizirali svog nositelja liste Manfreda Webera, s kojim su i krenuli na izbore za novi saziv Parlamenta EU. Ali njega je odbacio francuski predsjednik Emmanuel Macron, jer po njegovom mišljenju Weber nije imao dovoljno iskustva. Kompromisni prijedlog socijaldemokrata nije se dopao istočnoeuropskim zemljama i Italiji. I tako je među članicama EU-a izbila kadrovska svađa koju je upravo Macron okončao iznenađujućim rješenjem – on je za šeficu Europske komisije predložio njemačku ministricu obrane Ursulu von der Leyen.

Ali Europski parlament je bilo teško uvjeriti u to rješenje. Nova je predsjednica stupila na dužnost s tijesnom većinom od samo devet glasova. I od samog početka vrlo dobro zna da se u Bruxellesu mora boriti za svaki uspjeh.

Velike ideje

U svom prvom govoru predsjednica Komisije je pokušala ugoditi svima. U svom je programu imala za svaku političku opciju ponešto - od „Green Deala” za Europu, pa sve do zaštite liberalnih građanskih prava. Ali stvari zapinju kad se radi o provedbi tih najava, kaže nizozemska zastupnica u EU-parlamentu Sophie in't Veld. Von der Leyen je obećala da će biti odlučna po pitanju zaštite vladavine prava, kaže in't Veld, te se pita zašto onda šefica Komisija ne djeluje odlučnije spram Poljske?

„Može se pričati o vladavini prava, ali ako se ne djeluje, koliko to onda uopće ima smisla?”, pita se liberalna političarka.

Malta EU-Abgeordnete Sophie in't Veld

Sophie in't Veld: Von der Leyen se previše obazire na ono što žele nacionalne vlade, njihovi sukobi interesa bi je mogli „pregaziti”

Von der Leyen je imala puno prijedloga, ali je malo toga realizirala. Bez obzira radi li se o zakonima o zaštiti podataka, o kontroli proračuna, o klimatskim ciljevima – ni na jednom od tih područja nisu se do kraja poštivala pravila Europske unije, napominje Sophie in't Veld. Nizozemska političarka kaže da je pozitivno to što se predsjednica Komisija brine i oko detalja, da javno komunicira vidljivo i dobro.

A što je sa ženskim pitanjem? „Nema tu ustvari tipičnog ženskog ili muškog pristupa. Ali važno je imati diverzificiranu momčad, jer je onda tim kreativniji."

Korona-kriza

S početkom korona-pandemije u ožujku ove godine, EU je najprije pokazala svoju najgoru stranu. Zemlje članice su bez ikakvog dogovora i koordinacije zatvarale granice, nisu htjele jedne drugima pomoći sa zaštitnim maskama i respiratorima, djelovale su kao nacionalni egoisti. Von der Leyen je shvatila da se tu mora nešto promijeniti. I od tada se na svim frontama bori protiv pandemije – a ponekad sigurno i očajava po pitanju (manjkave) suradnje između zemalja članica.

Viviane Reding, bivša povjerenica iz Luksemburga i vrlo dobra poznavateljica prilika u Bruxellesu, šefici Komisije za te napore daje najbolje ocjene: "Ona je imala peh da ju je zakačila ova kriza. I bilo je važno vidjeti da ima snage riješiti krizu. Pristanak na slanje novca (korona-fondovi) i činjenica da je u ispravnost te odluke uspjela uvjeriti zemlje članice (...) je pravo malo čudo.” S vremenom su glavni gradovi EU-a shvatili da je potrebna bolja koordinacija. "I ta sjajna ideja, da se cjepivo nabavi zajedno za sve zemlje Unije – to je bila odlična mjera.”

 Made in Germany Viviane Reding

Viviane Reding: "Ona je imala peh da ju je zakačila ova kriza. I bilo je važno vidjeti da ima snage riješiti krizu."

Je li šefica Komisije u svojoj prvoj godini mandata napravila i neke greške? Viviane Reding ne želi govoriti o greškama, ali ipak napominje da nije bilo puno uspjeha po pitanju europske vanjske politike. I smatra da je za to odgovorno načelo jednoglasnosti kojim se donose odluke unutar EU-a. Sve dok je ono na snazi „Europa ne może imati jak glas u svijetu, uvijek će biti nekih zemalja poput Mađarske i Poljske, zemlje koje prave probleme”, dodaje Reding.

A ima li bivša članica Komisije iz Luksemburga neki savjet za predsjednicu u idućoj godini? „Trebala bi se osloniti na svoje srce i svoje iskustvo, a manje na zemlje članice”, kaže Reding. Isto to smatra i liberalna zastupnica in't Veld: Von der Leyen se previše obazire na ono što žele nacionalne vlade, njihovi sukobi interesa bi je mogli „pregaziti”, smatra ova zastupnica.

Zeleni pozitivno o šefici Komisije

Zeleni u EU-parlamentu imaju dobro mišljenje: „Uočavamo veliku razliku po pitanju ravnopravnosti unutar Komisije”, kaže šefica „zelenog” kluba Ska Keller. Ali odmah dodaje da to nažalost ne vrijedi i u pogledu poštivanja pravila EU-a, odnosno ravnopravnosti spolova. Zeleni imaju dodatne simpatije za šeficu Komisija kod svoje ključne teme: „Što se tiče zaštite okoliša i klime imamo itekako dojam da predsjednica Komisije misli ozbiljno sa svojim ambicijama da se na tim područjima napravi više – osim na području agrara, i to nažalost", kaže Keller.

I kakva je onda bilanca krizne menadžerice von der Leyen? „Pogotovo na početku korona-krize svaka je zemlja članica radila ono što je smatrala ispravnim, i to bez obzira na susjede. U međuvremenu postoji apel za više koordinacije, ali na koncu końca još uvijek nijedna zemlja ne želi da se njome koordinira”, napominje Ska Keller. Zastupnica Zelenih se žali i na ograničenja virtualne komunikacije. Pogotovo europska politika, koja živi s kompromisima, samo ograničeno może funkcionirati preko Zooma, smatra Keller.

I njezina finska kolegica Heidi Hautala o Ursuli von der Leyen ima osobno dobro mišljenje: „Dobro se drži u teškim vremenima.” Otpor razumnim mjerama uglavnom stiže iz zemalja članica, Europska komisija često pokazuje manjkavosti po pitanju nadležnosti, a upravo to se manifestiralo i tijekom korona-krize, smatra finska političarka. A osim toga Ursula von der Leyen „sluša i proučava svoje materijale”, to je ono što u današnja vremena rade dobri politički lideri, smatra naša sugovornica.

Pogledajte video 02:30

Ursula von der Leyen: Nova predsjednica Evropske komisije

Težak početak

"Imala je težak početak”, kaže Christine Verger i Instituta Jaques Delors. U Europskom parlamentu je šefica Komisije morala pridobiti različite grupacije kako bi skupila većinu, upravo zato je i "Green Deal" dobio tako važno mjesto u njezinom programu, smatra Verger. A upravo ta činjenica je razlog bijesne kritike koja ne račun Ursule von der Leyen stiže iz usta zastupnika CDU-a u Europskom parlamentu, Dennisa Radtkea. On prigovara da se predsjednica po pitanju klimatskih promjena premalo brine o "egzistencijalnim strahovima industrijskih radnika”, odnosno da je upravo to "ključno pitanje njezine političke obitelji", dodaje Radtke. U klubu kršćanskih demokrata, čini se, i dalje su neki distancirani prema "svojoj" predsjednici.

Francuskinja Verger pak na drugoj strani smatra da je Ursula von der Leyen nakon prve godine na novoj dužnosti učvrstila svoju poziciju. Na početku je bilo kritika zato što se u svom stožeru okružila brojnim Nijemcima, bilo je problema s povjerenicima i glavnim diplomatom EU-a Josepom Borrellom, koji je u njoj vidio konkurenciju, podsjeća Verger: "Ali Komisija ne funkcionira poput neke vlade, ovdje ne važan timski rad."

Korona-kriza je von der Leyen pružila šansu da pokaže svoju jaku stranu: "Ona je dobra kad se radi o komunikaciji, vrlo profesionalna, u Francuskoj je poznatija od njezinog prethodnika Jean-Claudea Junckera." Dodatni je plus, smatra naša sugovornica, da je von der Leyen majka i liječnica. "Njezina sljedeća zadaća je upravljanje korona-fondom, to je ogroman izazov." Nema vremena za opuštanje za Ursulu von der Leyen – ali kako kaže Verger: "Svoju prvu godinu je i više nego preživjela."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije