Ursula von der Leyen kroz naočale srednje i istočne Europe | Evropa | DW | 16.07.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Ursula von der Leyen kroz naočale srednje i istočne Europe

Kandidaturu Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj predstavljaju kao vlastitu pobjedu. Ali, oni su samo spriječili Timmermansa i Webera.

„Na čelo Komisije smo izabrali jednu njemačku majku obitelji, majku sedmero djece", klicao je predsjednik mađarske vlade Orban nakon odabira Ursule von der Leyenza čelnu poziciju Europske komisije. Sad se u Europi može očekivati zaokret, izjavio je desni političar. „Ostvarili smo važnu pobjedu", rekao je Orban. Pod pojmom „mi" mislio je na četiri zemlje Višegradske skupine Poljsku, Mađarsku, Češku i Slovačku. Péter Krekó, direktor budimpeštanskog instituta „Political Capital" je što se toga tiče sumnjičav. Ni u kojem slučaju nije sigurno da će kandidatura Ursule von der Leyen biti „glavni zgoditak za Orbana", kaže ovaj analitičar na upit DW-a.

Liberalna političarka za šeficu Komisije

 

Jer, ova kršćansko-demokratska političarka pripada liberalnom krilu svoje stranke, zalagala se za istospolni brak i sama je u svojoj kući primila jednog izbjeglicu iz Sirije. Na europskoj razini ona podupire daljnju federalizaciju Europe, u odnosu prema Putinu je vrlo kritična i podržava kurs Angele Merkel hladnog odnosa prema Orbanu. Time ona zastupa potpuno drukčiju politiku od vlastodršca u Mađarskoj, koji vodi strogo desnu politiku. Samo kod pitanja zajedničke europske obrambene politike Orban se slaže s von der Leyen, ali Kreko smatra da je to isprazan projekt, „jer NATO-u nema alternative".

Gospođa „Ne"-Timmermans

„Prednost Ursule von der Leyen" je prije svega to „da ona nije Timmermans", kaže direktor organizacije „Political Capital". Mediji odani Orbanu su donedavno širili raspoloženje protiv vodećega kandidata socijaldemokrata iz Nizozemske i denuncirali ga kao „Soroševu marionetu". Potpredsjednik Europske komisije Timmermans presudno je utjecao na pokretanje postupka prema Članku 7 protiv Orbana i društva. To je podržao i konzervativni vodeći kandidat Weber. Po logici Budimpešte, dakle, neprijatelji. I u Poljskoj Timmermansa se zato smatra „protu-poljski" nastrojenim, naglašava Adam Tarczyk iz varšavskog instituta GlobalLab. To da su oba vodeća kandidata sad ispala iz igre za dužnost predsjednika Europske komisije kao svoju pobjedu ne predstavlja samo Orbanova vlada. „Za članove Višegradske skupine vrijedi općenito: oni su vrlo vješti u razaranjima", komentirale su lijeve budimpeštanske novine Népszava, „ali oni nisu sposobni za konstruktivne prijedloge". U zemljama srednje i istočne Europe kritiziraju samo načelo vodećega kandidata. Tako desnoekstremni mađarski zastupnik u Europskom parlamentu Márton Gyöngyösi (Jobbik) nominaciju njemačke ministrice obrane za predsjednicu Europske komisije naziva „skandaloznom" i zato neprihvatljivom. Zbog afera kao ministrica ona je „najslabija karika" i čitav postupak „povratak u tmurni srednji vijek". Merkel samo pokušava riješiti se neuspješne političarke postavljanjem „na višu poziciju", kaže Gyöngyösi.

Poraz za zemlje Višegradske skupine

Katalin Cséh, novoizabrana europska zastupnica iz mađarske liberalne stranke Momentum, na svojoj Facebook-stranici je izrazila osobno zadovoljstvo što bi po prvi put u povijesti „jedna žena mogla doći na čelo Europske komisije". S von der Leyen se otvara šansa za sve one „koji vjeruju u jaku, jedinstveniju Europu i Europu koja će više poštivati načela pravne države", napisala je Cséh.

Frans Timmermans

Frans Timmermans - Njegovo imenovanje na mjesto šefa Europske komisije spriječile su zemlje Višegradske skupine

I u Češkoj kandidaturu von der Leyen za šeficu Europske komisije vide prije kao poraz zemalja Višegradske skupine – Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske. „Višegradska skupina je uspjela pucati u vlastite noge", pišu liberalne češke novine Hospodarske noviny. „Naglašava se da je ona bliska suradnica kancelarke Merkel", kaže Zuzana Lizcová sa Sveučilišta u Pragu u razgovoru za DW. Istina, von der Leyen se nije istakla kao kritičarka kršenja demokratskih načela u Poljskoj i Mađarskoj, ali ona sigurno neće biti suglasna s konzervativnim političarima poput Kaczynskog ili Orbana, piše Hospodarske noviny. „Jedna žena koja se zalaže za federalnu Europu, gender-kvote i migrante? To je idealna slika neprijatelja za ovakvu vrstu političara". Zato će von der Leyen vjerojatno brzo zamijeniti „Angelu Merkel kao objekt mržnje ksenofobnih populista", proriču ove liberalne novine.

Poraz zemalja Višegradske skupine

„Pobjeda u porazu",naslov je članka u online-magazinu „Visegrad Insight", koji objavljuje istoimeni varšavski institut Zaklade Res Publica. "Danas se liberalne vođe srednje Europe smiju, sutra bi mogli plakati", piše glavni urednik toga magazina Wojciech Przybylski. Oni kod kuće prodaju poraz Timmermansa i Webera kao pobjedu vlastitog otpora protiv „zavjere elita". Pritom su članovi skupine V4 samo sudjelovali u akciji protiv načela „vodećega kandidata". Oni bi se mogli još čuditi ako Nizozemac Timmermans postane moćniji nego ikad u Europskoj komisiji. Zeleni i Liberali bi se mogli pobrinuti za to da tema poštivanja pravne države dobije još veću važnost u Europskoj komisiji nego dosad. Jer, promijenili su se i odnosi u Europskom parlamentu. Dosadašnji saveznici Višegradske skupine su uglavnom izgubili, a liberali su više dobili. „Njima će zacijelo biti teško naći moćne saveznike u Bruxellesu", zaključuje Wojciech Przybylski. Orban i Kaczynski se ne bi trebali zavaravati, smatra i budimpeštanski analitičar Krekó, „teme pravna država i korupcija ostat će na dnevnom redu, bez obzira tko bude na čelu Europske komisije." Zapravo su jaki ljudi iz Budimpešte i Varšave na važnoj funkciji u Europskoj uniji htjeli jednog političara iz Višegradske skupine, Slovaka Šefčoviča kao europskog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku. To znači da je „propao plan skupine V4 da instaliraju nekoga iz srednje i istočne Europe", zaključuje Krekó. „Istok zapravo ne bi trebao biti sretan", komentiraju liberalne rumunjske dnevne novine Adevarul „jer unatoč obećanjima francuskog predsjednika Macrona on ništa nije dobio".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije