Upozorenje iz Mađarske i Poljske za čitavu EU | Politika | DW | 03.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Mediji

Upozorenje iz Mađarske i Poljske za čitavu EU

Dva novinara su u Njemačkoj i Austriji javno govorili o tome kako se u njihovim domovinama, Poljskoj i Mađarskoj, krši sloboda medija. To je upozorenje za čitavu Evropsku uniju, kažu oni.

„Nijemci su čuli naše horor-priče, a Austrijanci su čuli horor-priče o sebi samima“, kaže Márton Gergely, drugi čovjek u mađarskom sedmičnom listu HVG o svojim doživljajima tokom putovanja.

„U Njemačkoj smo našli slušatelje koje je zanimalo da čuju kako su to naše dvije zemlje bizarne. Austrijanci su naprotiv pokušali shvatiti šta bi se njima možda moglo dogoditi“, kaže on. I to ne bez razloga, smatra Bartosz Wieliński, šef vanjsko-političke redakcije poljskog dnevnog lista „Gazeta Wyborcza“, koji je skupa sa Gergelyjem bio na putovanju po Njemačkoj i Austriji.  Njih dvojica su posjetili Berlin, Frankfurt, Minhen, Heidelberg, Bregenz, Innsbruck, Graz i Beč i tamo na poziv bečkog sedmičnika „Falter“ govorili o stanju u medijima u Mađarskoj i Poljskoj.

Njihove priče su bile o tome kako su desničarske stranke preuzele kontrolu nad medijima. Najprije su pod svoju kontrolu stavili javno-pravne radio-televizijske servise koji su pretvoreni u propagandne aparate - i to u obje zemlje.

U Mađarskoj je potom uslijedilo preuzimanje privatnih televizija i radio stanica, kao i novina. Vrhunac je bilo zatvaranje lijevoliberalnog lista „Népszabadság" 8. oktobra 2016. godine, koji je bio kritičan prema vladi. Riječ je o najvećim dnevnim novinama u zemlji, u kojima je Gergely bio zamjenik glavnog i odgovornog urednika.

Ungarn Zeitungen - Pressefreiheit - Nepszabadsag (picture alliance/dpa/B. Mohai Hungary)

Mađarski lijevoliberalni list „Népszabadság" ugašen je 8. oktobra 2016. godine. Razlog: kritika vlasti.

„Medijsku scenu u Poljskoj nije tako lako preuzeti“

„Ono što je Marton ispričao o tome kako su njegove novine jednostavno zatvorene je strašno“, kaže Wieliński, koji istodobno naglašava da njegova zemlja „hvala Bogu“ još nije tako daleko kao Mađarska. Javno-pravni mediji su doduše već podređeni vladi kao „nacionalni mediji“, ali privatni su uspjeli odbraniti svoje pozicije, kaže on.

„Medijsku scenu u Poljskoj nije tako lako preuzeti“, vjeruje Wieliński. „Zbog toga što inozemni koncerni nisu željeli odustati. Zbog toga što poslovi donose profit. Ali i zbog toga što postoje važni igrači koji ne dozvoljavaju da budu zastrašeni", kaže on.

Od kako je stranka "Pravo i pravda" preuzela vlast prije četiri godine, vladajuće strukture su najavile „repolonizaciju“ privatnih medija sa inozemnim vlasnicima, dakle njihovo vraćanje u poljske ruke. "Ali do danas nije predstavljen prijedlog jednog takvog zakona", objašnjava poljski novinar. To prema njegovom mišljenju znači da taj pokušaj nije uspio.

Vladajuća stranka "Pravo i pravda" zaista ima problem. Njeni najveći protivnici su televizija TVN i upravo "Gazeta Wyborcza" – prvi nezavisni list u bivšem Istočnom bloku, koji pod vodstvom Adama Michnika izlazi od proljeća 1989. godine.

TVN je u inozemnim rukama zbog čega bi teoretski mogao biti vraćen u poljske ruke. No vlasnik televizije je američka medijska kuća Discovery. Svaki pokušaj da se to poljulja bi sigurno sa sobom povukao oštar odgovor iz Washingtona. Jer "Pravo i pravda" u SAD-u vidi najvažnijeg saveznika. "Gazeta Wyborcza" s druge strane pripada društvu Agora, koje je poljsko preduzeće i zbog toga se teško može „repolonizirati“. „Ovdje vlada već mora biti kreativna“, smatra Wieliński. A ona i jeste kreativna.

Marton Gergely

„Iz mađarskog primjera bi se moglo nešto i naučiti" govori Marton Gergely, zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista „Népszabadság" koji je 2016. ugašen.

"Neposlušni će biti uklonjeni"

Vlada u Varšavi ne odustaje. „U predizbornom programu Stranke pravo i pravda se najavljuje formiranje nove institucije koja se sveobuhvatno treba baviti pitanjima etike i obrazovanja novinara. Izričito se govori da profesija novinara treba biti regulirana kao što je sve regulirano u slučaju ljekara i advokata“, kaže Wieliński.

To bi moglo značiti da bi mogla biti uvedena novinarska komora „koja će se brinuti za to da se  njeni članovi – novinari – pridržavaju zakona. „Neposlušni“ će jednostavno biti uklonjeni iz profesije, strahuju Poljaci.

„Situacija u Austriji nije uporediva sa Poljskom ili Mađarskom“, kaže urednica „Foltera“. No, kako ona kaže, u proteklu godinu i pol dana se mogla primijetiti tendencija „koja je slična mađarskoj ili poljskoj.“

Horaczek podsjeća na slučaj jednog glasnogovornika bivšeg ministra unutarnjih poslova Herberta Kickla koji je poslao E-mail na Ured za odnose sa medijima policije u kojem je stojalo da kritički mediji trebaju dobijati još samo apsolutno neophodno propisane informacije, ali ništa više. „To je također bio jasan signal“, kaže Horaczek.

Jedan drugi signal je to što je Austrija na ljestvici medijskih sloboda koju sačinjavaju „Reporteri bez granica“ ove godine pala za pet pozicija – sa 11 na 16 mjesto.

Ungarn Zeitungen - Pressefreiheit - Kiosk (Getty Images/AFP/A. Kisbenedek)

Kiosk u Mađarskoj: Ko će biti taj koji će pozvati vlasti na odgovornost ako ne bude slobodnih medija?

"Zadatak Europe je da ustane i bude solidarna“

Gergelyova i Wielińskijeva turneja predavanja počela je u Njemačkoj. Ima li i tamo takvih tendencija?

„Mogu samo reći ono što su nam ispričali kolegice i kolege iz Taz-a (Tageszeitunga – op. ur.). Od strane vlade ne postoje ograničenja, ali ono što postoji su fizički napadi primjerice na protestima Pegide. Tamo je već bilo slučajeva gdje je novinarima prijećeno i gdje su napadani“, prisjeća se Horaczek.

Razvoj situacije u Mađarskoj i Poljskoj bi ipak na Zapadu trebalo posmatrati „u najmanju ruku kao upozorenje“. Horaczek bi želio da nova Europska komisija „još malo bolje obrati pažnju na to jer i sloboda štampe, sloboda mišljena potpuno spadaju u središte ujedinjene Europe.“ „Ako oni budu ugroženi zadatak Europe je da ustane i bude solidarna.“

„Ako se izvještava o mađarskom primjeru onda bi ljudi mogli iz toga nešto naučiti ako to žele“, smatra Gergely, koji sebe vidi u ulozi svjedoka. „Ja sam novinar, ja izvještavam, analiziram, pričam priče. Na ovom putovanju sam napravio isto“, kaže on.

„Mi pokušavamo senzibilizirati ljude“, dodaje Wieliński. Ono što je već testirano u Poljskoj i Mađarskoj mogli bi postati praksa i u drugim zemljama, kaže on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android