Umro je Henry Kissinger - američki ministar iz Bavarske

Henry ili Heinz Alfred Kissinger  (Henri ili Hajnc Alfred Kisindžer) , kako je bilo njegovo pravo ime, rođen je 27. maja 1923. kao sin jevrejskog srednjoškolskog profesora Louisa i njegove supruge Paule u Fürthu u Bavarskoj. 1938. godine - Kissinger je tada imao samo 15 godina - emigrirao je u SAD sa svojim roditeljima kako bi izbjegao nacistički progon Jevreja. Uslijedila je karijera bez premca. „Ispunjava me ponosom", rekao je Kissinger tokom ceremonije u kojoj je proglašen počasnim građaninom grada Fürtha 1998. godine, „što stojim ovdje kao bivši ministar vanjskih poslova možda jedine zemlje na svijetu u kojoj jedan usvojeni građanin može preuzeti dužnost i odgovornost koja je meni povjerena."

Kissinger je išao u školu u New Yorku i služio je u američkoj vojsci posljednje dvije godine rata, uključujući i službu u američkoj vojnoj kontraobavještajnoj službi. Studije na čuvenom Univerzitetu Harvard završio je disertacijom o ravnoteži snaga moći velikih sila pred Prvi svjetski rat. Njegov završni rad danas je jedan od klasika moderne historiografije.

Brzi uspon u političkoj karijeri

Kissinger je 1950-ih vrlo brzo postao direktor Međunarodnog seminara na univerzitetu Harvard. Svojim briljantnim analizama sukoba Istoka i Zapada stekao je ime u političkim krugovima. Kada  je izgrađen Berlinski zid, savjetovao je predsjednika Johna Kennedyja (Džona Kenedija) da ne poduzima vojne protumjere. Predsjednik Richard Nixon (Ričard Nikson) je 1968. imenovao Kissingera na mjesto savjetnika za vanjsku politiku. Četiri godine kasnije Kissinger je postao Nixonov čovjek za sigurnosna pitanja, a 1973. i ministar vanjskih poslova. Kissinger je ostao na ovoj funkciji kada je predsjednik Nixon morao podnijeti ostavku zbog afere Watergate. "Ako analizirate Watergate, cijela afera je niz sitnih gluposti koje baš ne laskaju Nixonu", kasnije je posvjedočio. "Ali po mom mišljenju, bio je prestrogo kažnjen."

1973. godine Kisindžer je dobio Nobelovu nagradu za mir, koja je bila kontroverzna zbog američkog učešća u Vijetnamskom ratu. U tajnim pregovorima sa Vijetkongom, on je pomogao da se okonča rat, koji je Amerika izgubila.

Kissinger za jaku Evropu

Kissingerovo posebno umijeće leži u njegovoj velikoj sposobnosti da razmišlja u geostrateškim kategorijama. Ne samo da je rano prepoznao da se Kina razvija u veliku silu i inicirao otvaranje SAD prema ovoj zemlji, već je shvatio i kakve šanse proizilaze iz mirnog raspada Sovjetskog Saveza. Takođe je, u svojstvu savjetnika,  podržao ponovno ujedinjenje Njemačke.

Čak i nakon okončanja karijere profesionalnog političara, Kissinger je ostao tražen kao govornik i savjetnik sve do duboko u starost. Nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. i američke ratne politike u Afganistanu i Iraku, Kissinger je upozoravao na prekid transatlantskog partnerstva. Učinio je to ne napuštajući poziciju svoje odabrane domovine, Amerike: "Ne radi se o unilateralizmu protiv multilateralizma, već o sposobnosti da se osmisli zajednički cilj. Ako on postoji, multilateralizam se neće ni pojaviti. U svakom slučaju, snažna Evropa je u našem interesu."

Čak i u starosti, Kisindžer je nastavio da vodi kampanju za snažnu Evropu. On je 2012., u jeku krize eura, upozorio da će se Evropa vratiti svojoj staroj strukturi nacionalne države. U intervjuu za Financial Times u ljeto 2018. na pitanje, može li šok sa Trumpom dovesti do toga da druge zapadne zemlje konačno stanu na svoje noge, odgovorio je: „Bila bi prava ironija kada bi se upravo to desilo. Ali nije nemoguće."

Prema njegovom mišljenju, Trump bi mogao biti "jedna od onih istorijskih ličnosti, koje se s vremena na vrijeme pojavljuju kako bi označile kraj jedne ere i kako bi prisilile druge da odustanu od pretvaranja". Upozorio je da živimo u "veoma, veoma zabrinjavajućim vremenima".

Čuveni političar je bio aktivan do kraja: sa 95 godina još je radio na knjizi o poznatim državnicima i državnicama, među kojima je i Margaret Thatcher. U intervjuu za Financial Times, govorio je o jednom eseju od 25.000 riječi o Nixonu, najavljujući i knjigu. Nastavio je i da objavljuje svoja razmišljanja na spoljnopolitičkim debatama a oglašavao se i o budućnosti vještačke inteligencije.

Čak i nakon stotog rođendana, koji je napunio u maju 2023., Kissinger je ostao aktivan, prisustvujući sastancima u Bijeloj kući i svjedočeći pred komisijom Senata o nuklearnoj prijetnji od Sjeverne Koreje. U julu 2023. iznenada je posjetio kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Pojavio se i na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu i podržao nastojanja Ukrajine da se pridruži NATO-u, čime se  udaljio od svog ranijeg stava  po kojem je Ukrajina trebala ostati neutralna. U jednoj od svojih posljednjih izjava, ubrzo nakon Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra, koju je dao za Welt TV, rekao je da je Njemačka pustila previše imigranata u zemlju i upozorio da bi sukob na Bliskom istoku mogao izazvati regionalni požar.

Henry Kissinger je preminuo 29. novembra 2023. godine u Kentu u američkoj državi Connecticut u stotoj godini života. Sahrana će se obaviti u krugu porodice a komemoracija će se kasnije održati u Njujorku.

Ovaj tekst izvorno je objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu