Umjetnošću preko barijera i granica | Panorama | DW | 30.08.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Umjetnošću preko barijera i granica

Može li umjetnost promijeniti odnos bh. društva i regionalnih društvenih zajednica prema osobama sa invaliditetom? Učesnici osme po redu Regionalne likovne kolonije, održane ove sedmice u Bijeljini, ubijeđeni su da može.

"Ovo je likovna kolonija regije, a mislim da je možda i jedina ovakvoga karaktera", priča za Deutsche Welle Vahid Tirić iz Viteza, likovni umjetnik amater koji slika nogom. Imao je 12 godina kada je 1994. od strujnog udara izgubio obje ruke. Liječen je u Njemačkoj gdje su mu urađene električne proteze. Prije desetak godina otkrio je slikarski talenat. Iako bi kist mogao držati protezama, radije slika desnim stopalom jer, kaže, "umjetnost bolje ide kroz tijelo". Nezaposlen je i čini sve da osobe sa invaliditetom postanu ravnopravne u društvu.

Vahid Tirić

Vahid Tirić

Zbližiti ideje i vidike

"Cilj nam je prvo da zbližimo naše ideje, naše vidike, između nas samih, a onda da i ljudi vide naše radove. Jednostavno, pokušavamo da srušimo neke barijere koje postoje među ljudima, među samim nama", kaže Tirić. On je peti put učesnik Regionalne likovne kolonije osoba sa i bez invaliditeta.

Tirićev kolega Đorđe Rašović (25), gluhonijemi slikar iz Podgorice, učestvuje prvi put. Svoj talenat pokazao je u bijeljinskom hotelu "Drina", gdje je održan i okrugli stol na temu prava osoba sa invaliditetom.

Đorđe Rašović

Đorđe Rašović

Amira Kavgić, izvršna je koordinatorica NVO "Inicijative preživjelih od mina" iz Tuzle. Kaže da su ovogodišnju, osmu po redu Regionalnu likovnu koloniju (27.-31.8.), pod nazivom "Umjetnošću preko barijera i granica", organizirali u saradnji sa Udruženjem amputiraca UDAS iz Banjaluke, te općinom Bijeljina. Ističe da je cilj promijeniti odnos društva prema marginalizovanim zajednicama.

Promjena svijesti je spor proces

"Moramo priznati da je, ipak, promjena svijesti jedan proces koji se dešava dugi niz godina i da zaista nije lako sve to prebaciti na nivo ljudskih prava i posmatrati te osobe kao jednakopravne građane našeg društva, vidjeti da i oni, isto tako, imaju jednaka prava da se kreativno izraze, da pokažu društvu šta oni mogu i u sportu i u kulturi i u umjetnosti. Dakle, to se mijenja, proces je, naravno, spor i dugotrajan, ali definitivno se vide pozitivne promjene", kaže Kavgić.

Bogdan Đorić

Bogdan Đorić

Podsjeća da je u početku ovo bila bosanskohercegovačka umjetnička kolonija preživjelih od mina, a onda je zbog svog značaja proširena na cijelu regiju. Uz brojne učesnike okruglih stolova, u radu likovne kolonije u Bijeljini učestvovalo je dvadesetak likovnih umjetnika iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Umjetnost briše barijere, granice i predrasude

Bogdan Đorić iz Zrenjanina diplomirao je slikarstvo 2009. na Likovnoj akademiji u Beogradu. Za Regionalnu likovnu koloniju saznao je putem interneta. "Izuzetno aktivno idem na likovne kolonije i izlažem jako puno. Ova kolonija mi se posebno dopala. Učesnici su i akademski umjetnici i ljudi sa invaliditetom. Ta interakcija između nas je odlična i za njihovo iskustvo i za naše", kaže Đorić.

Adina Kero, profesorica i diplomirana vajarka iz Bugojna, smatra da umjetnost najbolje briše barijere, granice i predrasude. "Ovo je jedan humanitarni čin. Međutim, kada vi radite sa ljudima bez ruke i noge, kada se toliko sprijateljite, apsolutno ne primijetite te neke njihove nedostatke. Umjetnost je ta koja povezuje, briše apsolutno sve te granice."

Srđan Kosić

Srđan Kosić

Srđan Kosić, akademski slikar iz Banjaluke, šesti put je učesnik ove likovne kolonije: "I uvijek sam ponovo iznenađen zato što vidim ljude kojima, uslovno rečeno, fali nešto, a to nešto je fizičko. A onda oni meni dadnu nešto duhovno, što ja nemam, pa ispadne da i meni nešto fali. Uživam u svakoj od ovih kolonija, shvatim ponovo da imam sve, a da postoje ljudi koji nemaju sve, al' ti su ljudi od nas mnogo sretniji. Na koji to način tačno, ja ne znam, a poruka je: isti smo, a umjetnost nas može povezati."

Lokalni akcioni planovi

Suvad Zahirović, predsjednik Informativnog centra za osobe sa invaliditetom "Lotos" Tuzla, vjeruje da će se položaj osoba sa invaliditetom popraviti zahvaljujući lokalnim akcionim planovima, ali zna da je taj proces dugotrajan. "U Srbiji se možda otišlo malo dalje nego u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je sistem napravio promjene, ali manje-više osobe sa invaliditetom mislim da su jednako isključene u svim društvima, i isto tako diskriminirane, recimo u sferi rada, zapošljavanja, u sferi pristupa socijalnom stanovanju, organizovanju nezavisnog života, pomagalima."

Autor: Emir Musli

Odgovorna urednica: Marina Martinović