Umjetna inteligencija - utrka je već počela | Panorama | DW | 27.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Panorama

Umjetna inteligencija - utrka je već počela

Umjetna inteligencija bi mogla značajno unaprijediti njemačku industriju. Ali za to su potrebne investicije, jasan zakonski okvir i prije svega pozitivan pristup novoj tehnologiji.

488 milijardi eura odnosno 13 posto povećanja ukupnog društvenog proizvoda u odnosu na ovu godinu! To su brojke koje najprije treba na miru provariti. Riječ je o ekonomskom potencijalu koji bi mogao biti ostvaren kada bi se do 2025. umjetna inteligencija (UI) počela u velikom stilu primjenjivati u industrijskoj proizvodnji i u svakodnevnom životu u Njemačkoj. Do tih je brojeva došla konzultantska kuća Arthura D. Littlea po nalogu udruge "eco", njemačkog udruženja za internetsku privredu.

Najveći dio te svote, oko 330 milijardi eura, bio bi ostvaren uštedama u proizvodnji. Ostatak je zarada na novim proizvodima koji se temelje na primjeni umjetne inteligencije. No problem su brojna ograničenja i raširena skepsa - u Njemačkoj se na umjetnu inteligenciju još uvijek prije svega gleda kao na neobuzdanog monstruma kojeg treba staviti pod kontrolu.

Svi mi već koristimo umjetnu inteligenciju

Kombinacija neuronske mreže, ogromnih banaka podataka i sposobnosti učenja omogućava oponašanje nekih ljudskih sposobnosti. Umjetna inteligencija se već sada koristi pri prepoznavanju slika i jezika, kao i za izvlačenje logičnih zaključaka. Danas ona funkcionira prije svega kao pomagalo, pomoćni instrument, kaže Lars Riegel iz konzultantske kuće Arthur D. Little, primjerice kao aplikacija koja nam pokazuje najbolji put do nekog mjesta ili kako izbjeći zastoj na cesti.

Već danas je UI puno raširenija u našoj svakodnevici no što se obično misli. "Prosječni korisnik popularnih online portala kao što su Spotify, Amazon ili (njemačka modna kuća) Zalando dnevno oko sto puta dođe u dodir s nekim oblicima umjetne inteligencije", kaže Riegel. A onda su tu još rješenja koja se koriste pri obavljanju rutinskih poslova, poput knjigovodstva ili obračuna putnih troškova. Zasada međutim samo jedan posto svih aktivnosti umjetna inteligencija obavlja autonomno. To su rijetki slučajevi kada strojevi realiziraju neki proces od početka do kraja, recimo u potpuno automatiziranim velikim skladištima. Tu ljudi samo zadaju konačni cilj i nadziru sustave.

Velika korist za proizvodnju i logistiku

U istraživanju konzultantske firme ispitano je 150 već postojećih ili tek mogućih slučajeva primjene umjetne inteligencije. Za Njemačku, kao razvijenu industrijsku zemlju, prije svega se scenariji na polju proizvodnje i logistike pokazuju kao vrlo obećavajući. Na temelju vlastitih podataka koje su prikupili strojevi mogu primjerice značajno smanjiti troškove prijevoza, može se skratiti vrijeme potrebno za prenamjenu pojedinih strojnih pogona, lakše je predvidjeti i obaviti potrebne popravke i time predusresti kvarove i zaustavljanje proizvodnje. Proizvodne vrpce na kojima se primjenjuju roboti su u stanju proizvoditi više robe uz manje troškove. 

Donosi li nam budućnost ovo: robot koji svira klavir?

Donosi li nam budućnost ovo: robot koji svira klavir?

Inteligentna kontrola kvalitete, recimo uz pomoć senzora i kamera, mogu bitno smanjiti proizvodnju škarta i svesti ju na zanemarivu količinu, smatra Riegel. To bi bio veliki napredak u odnosu na sadašnje stanje. Od toga bi veliku korist imale i manje i srednje firme, koje su zasad još vrlo suzdržane u primjeni inteligentnih tehnologija. Jedna nova platforma, "Servicemeister", bi im od sljedeće godine trebala pomoći u primjeni barem jednog ili dva nova rješenja.

Budući da se u novoj industriji koja se bazira na primjeni UI, takozvanoj industriji 4.0, neprekidno obrađuju velike količine podataka, ne bi se smjelo doći u situaciju da etičke sumnje i zaštita osobnih podataka igraju značajnu ulogu. "Umjesto jedinstvenog reguliranja umjetne inteligencije potrebna nam je analiza po pojedinim sektorima", smatra Oliver Süme, predsjednik udruge eco. Tako je primjerice u automobilskoj industriji već postignut visok stupanj automatizacije, tu nema više velikih mogućnosti za još intenzivnije korištenje UI. Drugačija je međutim situacija u energetici ili kemijskoj industriji - tu autori studije vide još veliki potencijal razvoja.

Neka nova zanimanja

I u poljoprivredi se otvaraju nove mogućnosti. Tako je moguće pojedine biljke gnojiti, navodnjavati i štititi prema njihovim potrebama. To bi povećalo prinose, smanjilo troškove i manje zagađivalo okoliš. Time bi se otvorio i put sasvim novim poslovnim modelima. "U poljoprivredi se onda više ne bi radilo o tome da se određeni proizvodi što je bolje moguće prodaju, već bi se poljoprivrednicima davala određena jamstva s obzirom na očekivane rezultate žetve", kaže Jens Roettig iz velikog njemačkog kemijskog koncerna Bayer. Osim toga bi roboti ubuduće mogli zamijeniti pomagače pri žetvi odnosno ubiranju plodova iz istočne Europe, kojih je iz godine u godinu sve manje, uvjeren je savjetnik Riegel.

Kakve bi to posljedice moglo imati po radna mjesta u ovoj studiji nije analizirano. No Riegel je uvjeren kako ne stoji procjena da bi UI mogla uništiti svako drugo sada postojeće radno mjesto, kao što se to ponekad predviđa. Upravo suprotno - autori studije smatraju da je široka primjena umjetne inteligencije u stvari mogućnost svladavanja sadašnjeg nedostatka stručne radne snage. Osim toga, misle oni, nastala bi i nova zanimanja: tko je još prije 20 godina mislio da će raditi kao bot-trener? Tako se nazivaju ljudi koji podučavaju digitalne asistente da sami odgovaraju na pitanja potrošača i korisnika usluga. Telekomunikacijski div Vodafone na ta mjesta postavlja svoje radnike koji su ranije sami radili u hotline-servisu. 

Auto industrija koristi robote u velikom dijelu proizvodnih procesa (na slici: tvornica Porschea u Leipzigu)

Auto industrija koristi robote u velikom dijelu proizvodnih procesa (na slici: tvornica Porschea u Leipzigu)

Inteligentno samo uz pomoć pravih podataka

Predodžba da bi jednog dana kupac bio premjeren već na ulazu u prodavaonicu odjeće, te da bi mu, uzimajući u obzir njegov izgled, aktualne vremenske podatke i modne trendove, mogla biti ponuđena odgovarajuća roba, zasada je još daleko od realizacije. Ali autori studije su uvjereni da upravo u sferi trgovine postoje veliki potencijali za primjenu UI.

Njemački koncern za online trgovinu Otto, drugi najveći te vrste u Njemačkoj, već uz pomoć umjetne inteligencije pretražuje preporuke potrošača kako bi ustanovio što je pojedinim kupcima najvažnije: Je li neka majica preširoka? Je li neki uređaj jednostavan za korištenje? "AI je sredstvo kojim poboljšavamo naš servis", kaže Tim Buchholz iz koncerna Otto. "Za nas je ova studija poziv svima da se uključe u utrku koja je već otpočela", kaže Süme.

No bez investicija to preusmjeravanje industrije neće biti moguće. Autori studije smatraju da bi do 2025. u prestrukturiranje trebalo uložiti 70 do 80 milijardi eura. Zbog toga se predlaže formiranje jednog državnog tehnološkog fonda, te ulaganje veće količine novca u obrazovanje i znanstveno istraživanje. Uz to je potrebno od početka misliti na faktor energetske efikasnosti, a važno bi bilo i uspostaviti pouzdanu infrastrukturu te neku vrstu "igrališta" na kojem bi bilo moguće u sigurnoj okolini isprobavati nove izume i nove modele.

"Zadovoljavaju li neki sustavi etička načela moguće je vidjeti tek kada ih se testira", kaže Rafael Laguna, direktor nedavno u Njemačkoj osnovane savezne agencije za "skokovite inovacije". Umjetna inteligencija će biti doista inteligentna samo ako joj stoje na raspolaganju pravi podaci, kaže Charlotte Rengier, pravnica iz Bayera. "Za pojedine firme to znači da oni prije svega moraju uredno obaviti svoje domaće zadaće."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android