Ulja na platnu iz Guantanama

„Prva umjetnička terapija pokrenuta je krajem 2008", piše zatočenik s pseudonimom „D.A." u katalogu izložbe. Zapravo se radi o Alžircu Djamelu Amezianeu koji je u logoru u zaljevu Guantanamo na Kubi proveo 11 godina, od 2002. do 2013. Na poticaj radnih terapeuta Djamel se prihvatio slikanja i otada su nastala mnoga ulja na platnu. Pejzaži, havarije brodova i uvijek iznova stabla, kuće...To je bio, kako kaže, njegov „prozor u svijet".

Sve je to ispričao kustosima izložbe „Oda moru: umjetnost iz Guantanama" koji su njegove slike odabrali za izložbu koja je postavljana u „President´s Gallery" u New Yorku koja se nalazi u sastavu John Jay visoke pravosudne škole. Ovdje su izloženi radovi osmero zatočenika koji pružaju uvid u psihofizičko stanje ovih nesvakidašnjih umjetnika. Među 36 izloženih djela u oči upada akvarel „Vrtoglavica", akvarel Ammara al Baluchija.

Sporni izložbeni koncept

Nakon što je galerija prošlog listopada najavila ovu neobičnu izložbu, u javnosti su uslijedile žestoke reakcije. Logor je uspostavljen odmah nakon terorističkih napada 2001. a u njemu je na početku bilo smješteno oko 780 zatočenika zbog sumnje u povezanost s islamističkim napadima. Mnogi od njih međutim, tijekom svih ovih godina nisu ni optuženi, ni osuđeni. Nakon dolaska predsjednika Baracka Obame na vlast 2009., uvjeti za zatvorenike su poboljšani. Osim pristupa medijima, zatočenicima je omogućeno i bavljenje umjetnošću u sklopu terapije. Vojna uprava zatvora je uočila da terapija umjetnošću pozitivno djeluje na zatočenike. Od osmorice autora, koji su zastupljeni na izložbi u New Yorku, četvorica su već na slobodi. Dosad je ovu, pomalo skrivenu galeriju na jugu Manhattana posjetilo svega 500-tinjak posjetitelja. Ali zanimanje za izložbu je veliko. Dosad je internetsku stranicu izložbe, kako kaže kustosica Erin Thompson, posjetilo preko 20.000 posjetitelja.

„More je sloboda"

Digitalni katalog sadrži i mnoge popratne izloške poput pisama, pjesama i videa zatočenika. Među njima je i video Mansoora Adayfija u kojem svjedoči o svom procesu iskazivanja stanja i osjećaja kroz slike. „Neki crteži su bili mješavina nade i boli. More je za mene sloboda. Jer more nitko ne može kontrolirati", kaže Adayfi. Ovaj zatočenik je dočekao slobodu i 2016. je pušten iz Guantanama.

U Guantanamu su zatočenici samo anonimni brojevi. Na izložbi u New Yorku ovi brojevi postaju ljudi, umjetnici. Ovdje se može saznati o njihovom porijeklu, dosadašnjem životu. Slike, tekstovi i crteži zatočenicima, kako kažu kustosi, vraćaju dio identiteta. No nova vlada u Wahingtonu očito ne gleda blagonaklono na ovakve umjetničke izlete u svijet. Pentagon je nedavno objavio kako su djela isključivo vlasništvo države i ubuduće ih je zabranjeno iznositi iz logora Guantanamo. Umjetnička djela se mogu vidjeti na internetu. „Mi želimo da ljudi vani ne misle da smo mi sami negativci. Mi nismo ekstremisti i ne mrzimo lijepe stvari", komentira na internetu svoje djelo zatočenik Moath al Alwi. Za njega su njegovi crteži prvi korak ka svijetu koji ga čeka izvan bodljikave žice Guantanama.