Ukrajinskim izbjeglicama je teško naći posao | Politika | DW | 31.07.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Njemačka

Ukrajinskim izbjeglicama je teško naći posao

Na stotine tisuća izbjeglica iz Ukrajine i u Njemačkoj mogu dobiti posao mnogo lakše nego drugmi migranti i izbjeglice. Ali najveći problem jest što mnogi od njih misle da im je tu dovoljno poznavanje engleskog jezika.

Procjenjuje se kako je od kraja veljače/februara i početka rata u Ukrajini, u Njemačku došlo oko 900.000 Ukrajinaca. Bezbroj je primjera da su srdačno primljeni, a i formalno im je mnogo lakše boraviti u Njemačkoj - i dobiti posao. Prema smjernicama EU se izbjeglicama iz te zemlje jamči zaštićeni status koji može potrajati i do tri godine, baš kao što im je osigurana zdravstvena zaštita i pristup tržištu rada.

I njemačko gospodarstvo ih je dočekalo raširenih ruku: tu nedostaje najmanje 900.000 ljudi, osobito u područjima kao što su logistika, ali i distribucija i zdravstvo. Usprkos tome, oko 350.000 ukrajinskih izbjeglica se na zavodu za zapošljavanje vode kao osobe koje tek traže posao. Minhenski ekonomski institut Ifo je proveo anketu među gotovo 1000 ukrajinskih izbjeglica i iako bi njih 90% rado našli posao u ovoj zemlji, jedva polovina od njih doista negdje radi.

Andrij Čekanov je 34 godina star i menadžer je produkcije informatičke tvrtke. U Njemačku je došao još prije početka rata i prilično se lako uklopio u ovdašnji život. Nakon početka rata u ožujku mu se tu pridružila i njegova obitelj, ali ona ima sasvim drugačija iskustva.

Ukrainische Flüchtlinge in Deutschland | Andrii Chekanov

Andrij Čekanov se brzo snašao u Njemačkoj, ali njegova sestra ima velikih problema. Jer ona tečno govori - tek engleski.

Sprechen Sie deutsch?

I njegova sestra je u informatičkom sektoru, specijalist za optimiziranje tražilica, ali je ona "veoma frustrirana" što nikako ne može naći posao. Ona doduše tečno govori engleski - ionako glavni jezik u informatici, ali radnih mjesta u Njemačkoj gdje ne bi trebalo znati i njemački - gotovo da uopće nema. 

I u anketi ekonomskog instituta je 83% upitanih navelo nepoznavanje njemačkog kao glavnu prepreku u pronalaženju posla. Inače su zapravo natprosječno dobro obrazovani: preko 85% njih imaju srednju ili višu školsku spremu. Mnogi znaju više jezika, ali za učenje njemačkog se odlučio malo tko od njih. Glavni strani jezik koji se učio u ukrajinskim školama nije bio čak ni engleski, nego ruski: "Poznavanje stranih jezika je glavni izazov", kaže nam Tetjana Pančenko iz Ifo instituta. "Nije samo problem nepoznavanje njemačkog, nego i engleskog."

Dodatni problem jest što izbjeglice, čak i ako imaju sa sobom svoje svjedodžbe i diplome, to još ne znači da su te kvalifikacije priznate u ovoj zemlji. Tu nije samo riječ o zanimanjima u zdravstvu, nego je problem čak i ukrajinska vozačka dozvola za kamione gdje poslodavci traže dodatno jamstvo za njihovu kvalifikaciju.

Berlin | Jobmesse für ukrainische Geflüchtete

Ukrajinci žele raditi, a njemačke tvrtke trebaju ljude - organizirani su i sajmovi radnih mjesta kao što je ovaj u Berlinu. Ali i kod toga ima mnogo problema...

Ne treba nam "nešto privremeno"

Sve to vodi tome kako je dobra trećina upitanih u ovoj anketi spremna raditi i ispod svoje kvalifikacije, ali to onda otvara drugi problem. Osobito u sektoru staračke skrbi u Njemačkoj vlada golema potražnja za ljudima, ali Udruga djelatnika u kućnoj skrbi (VHBP) upozorava kako tu onda ima i slučajeva izrabljivanja, za taj posao nekvalificiranih djelatnika iz Ukrajine, kaže za ARD poslovođa te udruge Daniel Schlör.

Povrh svega - i makar njemačke tvrtke traže stručnjake, na koncu se i one nećkaju zaposliti ukrajinske izbjeglice. Jer mnogi od njih se zapravo što prije žele vratiti nazad u Ukrajinu, ali njemački poslodavci nisu skloni nekakvim "privremenim" rješenjima, nego - pogotovo kad je riječ o stručnjacima, žele nekoga s kojim mogu računati i na duže vrijeme.

Rezultat svega toga je okusila i Olga Savicka: 21 joj je godina, grafičarka i prevoditeljica. Došla je u Njemačku još u veljači/februaru i svjedoči kako joj je teško naći posao: "Stvarno sam zabrinuta i frustrirana", žali se novinarima DW-a. "Doista je teško naći veze i doći do posla koji bi mi odgovarao."

Posebno je ljuti i sporost njemačke birokracije. Čak i u usporedbi s Ukrajinom, odgovori na njene aplikacije elektroničkom poštom ili telefonom stižu "stvarno polako". Obzirom da još nije uspjela naći posao na neko duže vrijeme, sad razmišlja otići na fakultet.

Syrischer Flüchtling Azza in der Apotheke

I izbjeglicama iz Ukrajine je teško dobiti posao u nekim zvanjima, ali to nije ništa u usporedbi s poteškoćama migranata s Bliskog istoka. Rasizam?

"Jasno, Ukrajinci su bijelci"

Makar su i izbjeglice iz Ukrajine suočeni s brojnim problemima, isto tako je činjenica kako su oni u neusporedivo boljoj situaciji nego migranti koji su prije njih dolazili u Njemačku. Čitava birokracija prihvata je mnogo kraća, što znači da veoma brzo mogu tražiti i posao i smještaj, slobodno se kretati i imati pristup socijalnim oblicima skrbi kao i svi ostali građani ove zemlje. 

Sve se to ne može niti usporediti s onim što su doživjeli migranti koji su tu dolazili od 2015. s Bliskog i Srednjeg istoka kao što je i Abulah Saleh: "Ukrajince već tu čekaju sve dozvole i dokumenti", kaže nam i svjedoči kako je njemu za to trebalo punih 18 mjeseci. "Ukrajinci su bijelci. Prilično je jasno kakav postupak njih čeka", dojam je Abdulaha. "Mislim da postoji golema razlika kako se u Njemačkoj odnosi prema ljudima s Bliskog istoka i s Ukrajincima."

Andrij Čekanov ne može zanijekati da razlika postoji, ali pogotovo u Njemačkoj i za Ukrajince je tu "užasno dugačak postupak" dobivanja potrebnih dozvola i dokumenata. Kaže kako njegovi roditelji već tri mjeseca čekaju i još uvijek nemaju sve potrebne dozvole da bi tu mogli i raditi.

Ukraine-Krieg Vinnytsia | Trauer um 4-jährige Liza Dmitrieva

Rat u Ukrajini još traje i teško je reći, koliko će potrajati. Ipak, mnogi su se već vratili, a nema ih malo koji se već spremaju na povratak.

Vraćaju se, makar je rat

Sve u svemu, prošlog tjedna je europska povjerenica za unutrašnje poslove Yiva Johansson objavila Ukrajinci više uopće ne odlaze iz domovine: "Broj graničnih prijelaza između EU i Ukrajine je pao na razinu prije početka rata, čak i na razinu prije pandemije korone. To znači da je broj ulazaka u EU opet na razini normalnog."

Ne samo to: prema statistikama Frontexa se gotovo polovina od šest milijuna izbjeglica iz Ukrajine koji su stigli u EU od početka rata već vratila u svoju domovinu. Dapače: usprkos tome što rat i dalje traje, može se pretpostaviti da će još mnogi Ukrajinci krenuti nazad u domovinu najkasnije do 1. rujna. Jer tada u Ukrajini počinje nastava i roditelji će htjeti da se njihovi mališani vrate u tamošnju školu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu