1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Ukraine Kiew | Wolodymyr Selenskyj, Präsident | Schalte G7-Gipfel in Schloss Elmau | mit Olaf Scholz, Bundeskanzler
Foto: Ukrainian Presidential Press Service via REUTERS

Ukrajinski rat - Njemačka na prekretnici

Matijas fon Hajn
25. august 2022

Šest meseci bjesni rat u Ukrajini, rat koji je promijenio i Njemačku. Vlada u Berlinu je stavila fokus na nacionalnu bezbijednost, a mijenja i svoju energetsku politiku.

https://p.dw.com/p/4Fxtk

Ponekad se velike promjene vide u malim stvarima. Na primjer, u jednom snimku od 30 sekundi na Jutjubu, prvi promotivni video Bundesvera u posljednjih pet godina, objavljenom početkom avgusta. U prvih 17 sekundi vidite vojnike u uniformi u svakodnevnim situacijama: kako se igraju sa sopstvenom djecom, kupuju novine na kiosku, šetaju gradom. Tek u posljednjih 13 sekundi akcioni aspekt života vojnika je istaknut u top-gan stilu sa slikama borbenih aviona u vratolomnim manevrima leta, ratnih brodova na otvorenom moru, vojnika koji se pomoću sajli spuštaju iz helikoptera – pod motom: „Mi štitimo Njemačku".

Dva svjetska rata i dvije diktature u 20. vijeku prouzrokovale su u Njemačkoj rast dubokog nepovjerenja prema svemu što je vojno. Uniforme još nikada nisu bile dio uličnih scena. Činjenica da su uniformisani vojnici prikazani kao sasvim normalna pojava može se čitati kao znak tektonskih promjena: kao rezultat ukrajinskog rata, Njemačka sklapa mir sa svojom vojskom – i sprema se za buduće sukobe.

„Prekretnica" i velika obećanja

Kancelar Olaf Šolc pripremio je teren za ovo tri dana nakon ruske invazije na Ukrajinu. On je 27. februara u veoma pomno praćenom govoru ne samo konstatovao da se radi o „prekretnici” – već je povukao i poteze: Bundesveru, koji je decenijama bio zapostavljen, ponovo treba posvetiti pažnju. Osnovan je specijalni fond od 100 milijardi evra za finansiranje hitnih nabavki. Takođe će se ubudeće trajno držati i cilja NATO-a još od 2014. godine (kao reakcija na rusku aneksiju Krima!), da se najmanje dva odsto BDP-a ulaže u naoružanje. Time bi budžet Njemačke bio najveći u Evropi. A kancelar je obećao i da će braniti svaki pedalj teritorije NATO-a.

Šest mjeseci kasnije, stručnjak za SAD Jozef Braml rekao je za DW: „Riječ „prekretnica" ('Zeitenwende') privukla je pažnju Vašingtona. Ono što bi Amerikance trebalo posebno da obraduje je to što veliki dio sume odlazi Lokhidu Martinu, kompaniji od koje Njemačka kupuje borbene avione F35. To je veoma skupo rješenje. Tako smo tehnološki fiksirani decenijama i takođe tehnološki zavisni od Amerike."

Deutschland Atomkraftwerk Grohnde - Aktion von Greenpeace zur Stilllegung
​​​​Zeleni vicekancelar će možda čak morati da produži i vrijeme rada nuklearnih elektrana.Foto: Julian Stratenschulte/dpa/picture alliance

Svete krave u klanici realne poltike

Vladajuća koalicija stupila je na dužnost tek u decembru, pod ambicioznim motom „usuditi se na više napretka". Ali rat i krize su od tada primorale političare SPD-a, Zelenih i FDP-a da žrtvuju čitavo stado svetih krava iz hramova stranačkih centrala u klanici realne politike.

I sad baš Robert Habek, ministar za privredu i zaštitu klime iz redova Zelenih, mora da, zbog ograničenih isporuka energije iz Rusije, pokrene elektrane na ugalj koje su zatvorene. To, zbog visoke emisije CO2, predstavlja raskid sa zelenim tabuima.

Zeleni vicekancelar će možda čak morati da produži i vrijeme rada nuklearnih elektrana. Posljednja tri reaktora bi zapravo trebalo da budu isključena krajem godine kao dio politički željenog odustajanja od nuklearne energije - stvar koja je na srcu Zelenih.

Politika mira vojnom silom

I SPD radi nešto što je do danas bilo nezamislivo. U govoru krajem juna, Lars Klingbajl, ko-lider SPD-a, ne samo da je formulisao zahtjev za liderstvo Njemačke u Evropi, već i otvoreno priznaje: „Za mene mirovna politika znači i viđenje vojne sile kao legitimnog političkog oruđa". Teška stvar za stranku čiji DNK tradicionalno teži razoružanju.

Deutschland Braunkohlekraftwerk Jänschwalde und Windrad
Jenšvalde - termoelektrana na lignitFoto: Patrick Pleul/dpa-Zentralbild/picture alliance

Odjednom su moguće i isporuke oružja u krizna područja. Zeleni su posebno oštro osuđivali izvoz oružja, na primjer u Saudijsku Arabiju. Sada traže da se teško naoružanje isporuči Ukrajini – što je prije moguće. SPD je i ovdje napravio zaokret, ali ne tako dramatično: snažno lijevo krilo SPD-a nastavlja da koči kada je oružje za Ukrajinu u pitanju.

Politikolog Folker Kronenberg iz Bona dijagnostikuje da, s obzirom na istorijsku prekretnicu, uobičajena politička aritmetika više nije na snazi - a sa njom i šansa da se donese nešto novo. „Ovaj šok je stvorio momentum u kojem postoji mnogo prostora za oblikovanje politike. Takva vremena krize su čas izvršne vlasti", rekao je Kronenberg za DW.

Pogled spolja

U inostranstvu ljudi ponekad začuđeno trljaju oči. Sredinom avgusta, britanski novinski magazin „Ekonomist" je na svojoj naslovnoj strani govorio o „Novoj Njemačkoj". Bio je ilustrovan moćnim saveznim orlom koji se upravo probija iz jajeta. Rat u Ukrajini uzdrmao je samozadovoljnu Njemačku, pišu autori Ekonomista. Nadaju se „jačoj, smjelijoj i odlučnijoj Njemačkoj, koja će preuzeti vođstvo jake i ujedinjene Evrope".

Lars Klingbeil
Lars Klingbajl, kopredsjednik SPD-aFoto: Moritz Frankenberg/dpa/picture alliance

Prema mišljenju politikologa Kronenberga, u inostranstvu postoje različita očekivanja i perspektive. „U SAD ili Francuskoj ono što je postignuto je blagonaklono primljeno k znanju. Pozitivno se gleda na to što se Savezna Republika uključuje u potrebe i realnosti i konačno ostavlja iza sebe ovu suviše suptilnu povučenost kada su u pitanju potrebe odbrambene i bezbjednosne politike i ograničenja i ozbiljno shvata realnost". Međutim, Kronenberg naglašava i „da bi ljudi u centralnoj i istočnoj Evropi željeli da vide više, a možda i brže".

Pod lupom krize, propusti iz prošlosti postaju previše jasni. Odložena digitalizacija otežava poslovanje i administraciju. Sadašnja hronična nepouzdanost željeznice samo je jedan primjer uticaja višegodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Iznad svega, međutim, postaje jasno na kako klimavim nogama stoji prosperitet Njemačke.

Fluktuirajući poslovni model

Pojednostavljeno rečeno, poslovni model posljednjih decenija funkcionisao je ovako: sa velikim količinama jeftine energije iz Rusije, od poluproizvoda iz Kine pravljeni su visokokvalitetni proizvodi - i izvozili se prvenstveno u Kinu. Kina je najvažniji trgovinski partner Njemačke; čitavi sektori privrede zavise od kineskog tržišta; lanci snabdijevanja drugih industrija zavise od kineskih dobavljača.

Jedan stub sistema se već trese: trgovina sa Rusijom je drastično ograničena zbog nekoliko paketa sankcija EU. Sirovine poput gasa, nafte i uglja sve manje odlaze u Njemačku. Prije rata, zemlja je uvozila više od polovine svojih potreba gasa iz Rusije. U međuvremenu se stvari mijenjaju i štedi se. Kancelar i ministri ekonomije pokušavaju da dođu do novih izvora energije širom svijeta, kao skoro u Kanadi. Politika, biznis i stanovništvo sa zabrinutošću očekuju nadolazeću zimu. Nemilosrdno će se otkriti da li je ono što je postignuto dovoljno – i kakvo je stanje solidarnosti jednih sa drugima i u Evropi.

Drugi stub, trgovina sa Kinom, i dalje se drži. Ali, nelagodnost zbog zavisnosti od kineskog tržišta raste. Takođe pod pritiskom SAD, počinje neka vrsta preokreta globalizacije pod znakom razdvajanja. Novi blokovi se formiraju sa kineskim i zapadnim predznakovima. To će otežati poslovanje sa svim stranama.

S obzirom na obilje kriza i sukoba, aktuelnih i prijetećih, vlada u Berlinu je započela rad na strategiji nacionalne bezbijednosti. To je prvi put. Njemačka do sada nije smatrala da je neophodno da jasno predstavi  svoje geostrateške ciljeve i način kako do njih doći.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi
Preskoči naredno područje Srodne teme