1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukrajina se plaši da se Zapad ne umori od rata

Christoph Hasselbach
21. oktobar 2023

Pažnja Zapada se sa ukrajinskog rata preusmjerila na bliskoistočni sukob. U isto vrijeme, među pomagačima Ukrajine primjećuje se zamor od rata. Hoće li Ukrajina biti ostavljena na cjedilu?

https://p.dw.com/p/4Xkp7
Russischer Militärangriff in der Region Charkiw
Foto: OLEH SYNIEHUBOV/REUTERS

SAD žele da podrže Ukrajinu "koliko god je potrebno". Ovo je rekao američki predsjednik Joe Biden. To je i ono što piše u završnom saopštenju sa posljednjeg NATO samita. A to je i  obećanje njemačkog kancelara Olafa Šolca.

Od Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra, nova međunarodna kriza zaokupila je pažnju svijeta. I odvlači snagu i pažnju onih zemalja koje posebno snažno podržavaju Ukrajinu, na primjer SAD-a.

Rusija bi mogla da iskoristi situaciju na Bliskom istoku

Predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je pozvao zemlje NATO-a da ne odustaju od pružanja pomoći Ukrajini, jer bi „Rusija mogla da iskoristi situaciju na Bliskom istoku".

SAD mogu da se nose sa obje krize istovremeno, rekao je nedavno Biden odgovarajući na jedno novinarsko pitanje i dodao: "Ako mi to ne uradimo, ko će?" Međutim, Biden je sada u sporu s republikancima, koji žele smanjiti pomoć Ukrajini. Zbog trenutnog haosa u Kongresu, u Ukrajinu za sada više ne pristiže svježi novac.

Politolog Johannes Varwick, sa Univerziteta u istočnonjemačkom Haleu, smatra da se atmosfera u SAD u pogledu podrške Ukrajini promijenila i prije najnovije bliskoistočne krize. Postoji "takmičenje za pažnju i resurse. Ne mislim da će glavni igrači sada prestati podržavati Ukrajinu, ali prioritet će se promijeniti", rekao je Varwick za DW.

Tragedija civila  u Mariopolju
Tragedija civila u MariopoljuFoto: 20 Days in Mariupol/HRFFB

Podrška u EU se također ljulja

Solidarnost sa Ukrajinom je pomalo nagrižena i u Evropskoj uniji. Poljska vlada je privremeno zaprijetila da će ograničiti pomoć u oružju  iz ljutnje zbog uvoza jeftinih ukrajinskih žitarica.  U Slovačkoj, koja je takođe davala veliku podršku Ukrajini, izborni pobjednik Robert Fico je tokom predizborne kampanje rekao da pod njegovim vodstvom ta zemlja „neće isporučiti ni jedan metak municije". Istovremeno je pozvao na poboljšanje odnosa sa Rusijom. Tu je i  Mađarska, koja nikada nije učestvovala u sankcijama Rusiji i nastavlja da uvozi ruski gas. Premijer Viktor Orban pokušava da osujeti dalju finansijsku pomoć EU Ukrajini.

Političar CDU-a Roderich Kiesewetter, ujedno ekspert za odbranu, rekao je za DW: "Podrška Ukrajini je već oslabila, kohezija se smanjuje, a glasovi, koji pozivaju na 'diktirani mir', su sve glasniji."

Političar CDU-a Roderich Kiesewetter
Političar CDU-a Roderich KiesewetterFoto: picture alliance / Geisler-Fotopress

Je li moguća vojna pobjeda Ukrajine?

Uprkos podršci Zapada u naoružanju, Ukrajina je u više navrata izvještavala o svojoj kontraofanzivi i ograničenim vojnim uspjesima, ali do sada nije bilo bitnijeg proboja.

Ukrajinski vojni portal Deep State nedavno je objavio: "Ljeto je pokazalo da se rat neće završiti 2024. pod našim uslovima."  Pod „našim uslovima” se podrazumijeva ponovno osvajanje svih okupiranih teritorija uključujući i Krim.

Roman Gončarenko iz ukrajinske redakcije Deutsche Wellea nedavno je u emisiji DW-a "Auf den Punkt" rekao: "U Ukrajini postoji razočaranje da se Zapad umorio od pomoći Ukrajini".

Predsjednik Zelenski još jednom poziva na isporuke zapadnog oružja kao što su borbeni avioni. Ono što sada posebno želi od Njemačke su krstareće rakete Taurus. Kancelar Scholc je odavno poslao borbene tenkove u Ukrajinu, ali odbija da isporuči Taurus. I kao što je pokazalo istraživanje YouGov-a, većina od 55 posto ispitanih Nijemaca podržava njegovu odluku. Ali, ta stalna oklijevanja upravo i predstavljaju problem, smatra Kiesewetter: "Oslobodilačku ofanzivu ometa sam Zapad jer isporučuje premalo i prekasno."

Harkiv nakon ruskog napada
Harkiv nakon ruskog napadaFoto: OLEH SYNIEHUBOV/REUTERS

Mišljenja o tome, da li će masovne isporuke oružja odrediti ishod rata, uveliko se razlikuju u Njemačkoj. To pokazuju i na dijametralno različiti stavovi Rodericha Kiesewettera i Johannesa Varwicka. Varwick o ispooruci krstarećih raketa Taurus kaže: "Naravno da takvo oružje pravi razliku na terenu (...), ali ne očekujem da bi ono moglo promijeniti stratešku konstelaciju." Rusija ima premoć u ovom ratu iscrpljivanja i u stanju je izvršiti ogroman pritisak na Ukrajinu. Kiesewetter je, s druge strane, ubijeđen da bi "oružje za nadmoć u zraku i precizno oružje poput Taurusa u dovoljnim količinama moglo biti prekretnica" u ratu u Ukrajini.

U međuvremenu, Kremlj igra na faktor vremena i nada se da će Donald Trump ponovo pobijediti na izborima 2024. i okončati podršku SAD-a Ukrajini. Da li bi Evropljani uskočili umjesto Amerikanaca? „To jednostavno nije moguća u tim razmjerama", kaže Johannes Varwick, ističući da su samo  SAD obezbijedile gotovo 50 milijardi eura vojne pomoći,  a Njemačka je, kao drugi najvažniji pomagač i donator, obezbijedila oko dvanaest milijardi. "Ako Amerikanci prestanu ili masivno smanje svoju podršku, onda će Ukrajina imati problem koji Evropljani ne mogu riješiti." To je priznao i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borell
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep BorellFoto: Press Office, Albania Premiership

Zapadni političari pod pritiskom

Zamor od rata, koji se osjeti na Zapadu, dovodi pod pritisak zapadne političare da traže okončanje rata kroz pregovore. Politolog Johannes Varwick smatra da je ovakav razvoj situacije nezaobilazan. Pri tome bi se moralo pregovarati o „teritorijalnim promjenama" u Ukrajini ali i o „neutralnosti" ove zemlje. Sve to treba da se rješava za pregovaračkim stolom – bolje danas nego sutra.

S druge strane, CDU-političar Roderich Kiesewetter  vjeruje u vojnu pobjedu Ukrajine  uz pomoć oružja sa Zapada, tako da, po njegovom mišljenju, strategija mora glasiti: "Isporučite sve što možete i to što prije. (...) Oklijevanje se plaća životima i povećava opasnost od pobjede Rusije i raspada Ukrajine. A to sve je naša zajednička odgovornost."

Prema mišljenju Romana Gončarenka iz ukrajinskog programa Deutsche Wellea, rješenje zasnovano na formuli "odstupanje od teritorija u zamjenu za mir" ne bi imalo šanse da bude prihvaćeno u Ukrajini: "Previše toga se dogodilo, patnja je prevelika. To bi za Rusiju bila nagrada."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu