1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukrajina na raskršću izmedju Evrope i sovjetskog modela

Ute Schäffer23. novembar 2004

Ukrajina stoji pred velikom političkom probom. Opozicija i medjunarodne organizacije prebacuju ukrajinskoj vladi masovno falsifikovanje rezultata predsjedničkih izbora. Gradske vlade u više ukrajinskih gradova su već izjavile da ne priznaju službene rezultate prema kojima je pobijedio vladin kandidat Viktor Janukovič.

https://p.dw.com/p/AQXd
Demonstranti u Kijevu pozdravljaju opozicionog kandidata Viktora Juščenka. Juščenko je pozvao svoje pristalice da ne priznaju izborne rezultate.
Demonstranti u Kijevu pozdravljaju opozicionog kandidata Viktora Juščenka. Juščenko je pozvao svoje pristalice da ne priznaju izborne rezultate.Foto: AP

Šef posmatračke misije OSCE-a, Geert Ahrens, je takodje izrazio neslaganje sa službenom verzijom rezultata.

"Nije ispunjen niz standarda koji su potrebni za demokratske izbore. To važi kako za predizbornu kampanju, tako i za sam tok izbora."

Zapadni mediji predsjedničke izbore u Ukrajini uglavnom komentarišu kao izbor izmedju dva puta: povratka u sovjetsku prošlost ili puta ka evropskim integracijama. Za zapad - Viktor Juščenko je prozapadni reformista, a Viktor Janukovič će sigurno voditi politiku koja vodi ka približavanju zvaničnoj Moskvi. Ipak, stvari nisu baš ovako jednostavne. Sam Juščenko je 1999-e kada je bio premijer, izgradio brojne privredne kontakte sa Rusijom, a upravo Janukovič se u svom rodnom kraju, Donjecku, pobrinuo da ruske firme ne kupuju ukrajinska preduzeća.

Ipak, zvanična Moskva nije krila da bi na mjestu predsjednika Ukrajine radije vidjela Viktora Janukoviča. Ruski predsjednik Putin je čak dva puta bio u posjeti u Kijevu i pružio podršku ovom kandidatu. Moskva očekuje da će novi predsjednik zaštiti ruske privredne interese. Devedeset odsto zemnog gasa ruskog giganta Gazproma se izvozi preko gasovoda koji vode preko Ukrajine. Poreske dadžbine koje plaća Gazprom čine čak trećinu društvenog produkta Rusije. Privredni razvoj ove države u potpunosti zavisi od razvoja ove grane privrede, stoga je važno da u Kijevu ne sjedi previše nezavisan predsjednik. Sa Janukovičem je lakše zamisliti i uspostavu zajedničke privredne zone, što su potpisali bivši ukrajinski predsjednik Kučma i predsjednici Rusije, Kazahstana i Bjelorusije.

U prvom redu je pred gradjanima Ukrajine stajao izbor izmedju dvije političke kulture. Dok su Janukovič kao premijer i Kučma kao predsjednik gušili slobodu medija, Juščenko se zalagao za njihov razvoj. Dok je uoči izbora pojačan politički pritisak na državne strukture, službenike i namještenike javnih službi, Juščenko je ujedinio opoziciju. On je, u periodu kada je bio premijer, podsticao tržišnu privredu koja je ipak bila socijalno orjentisana, dok se Janukovič uoči izbora oslonio na novčanu podršku penzionerima i studentima.

Ukrajina je klasična zemlja u tranziciji. Izbori su pokazali da je to podijeljena zemlja. Dio glasača se odlučio za Janukoviča kao zagovornika politike jake ruke po uzoru na sovjetski model, dok je istovremeno znatno porastao broj onih koji podržavaju temeljne reforme politike i privrede. Ovi drugi su glasali za Juščenka. Zbog toga je pitanje novog predsjednika Ukrajine važno i za Evropu jer se i ona mora odlučiti koju politiku će podržati i kako će izgraditi odnose s tom državom? S Janukovičem kao predsjednikom će biti daleko teže pronaći odgovor na to pitanje.