Kome će biti hladno?

Ukrajinci moraju da se pripreme za nestanke struje i hladne stanove. Prije svega u regionima Donjecka, Dnjepropetrovska, Kijeva i Harkova, nema dovoljno energije – kako upozoravaju članovi vlade. Tamo ima elektrana koje rade na ugalj, ali je on do sada dobavljan sa područja istočne Ukrajine koja se ne nalaze pod kontrolom ukrajinske vlade. „Nema alternative za taj ugalj. Vrlo sam zabrinut zbog toga što se neko očigledno raduje što će Ukrajincima da ukine struju", rekao je premijer Volodimir Grojsman na ukrajinskoj televiziji.

Krajem decembra, veterani oba ukrajinska dobrovoljačka bataljona „Donbas" i „Ajdar" su najavili blokadu samozvane „Narodne Republike Donjecka i Luganska". Razlog za to bila neuspješna razmjena zarobljenika među kojima su bili mnogi pripadnici tih bataljona. Najprije su blokirane pošiljke industrijskih dobara u pomenuta područja pod kontrolom proruskih separatista, a krajem januara je počela i blokada jedne važne železničke pruge kojim se ugalj iz dela Donbasa koji ne kontroliše Kijev transportuje u ostatak Ukrajine. Veterani traže da se zaustavi trgovina dok se ne obavi razmjena zatvorenika.

Smanjenje potrošnje uglja

„Imamo još 927.000 tona uglja koji se dobija od antracita; kada je sve zaleđeno, trošimo 40.000 tona dnevno. Zalihe moraju hitno biti dopunjene", rekao je ukrajinski ministar za energiju i industriju uglja, Ihor Nasalik, na jednoj sjednici kriznog štaba za energetiku. On je vladi preporučio da proglasi vanrednu energetsku situaciju.

Vsevolod Kovalčuk, direktor državnog energetskog koncerna Ukrenergo, smatra da će zalihe uglja, već u zavisnosti od vremenskih prilika, biti dovoljne za narednih 14 do 28 dana. Zato se i on zalaže za uvođenje vanrednog stanja u energetskom sektoru. „To bi nam omogućilo da u svako doba prekinemo proizvodnju struje, da je smanjimo, i da je opet povećamo", rekao je Kovalčuk. Takvim merama bi ostatak uglja mogao da se rasporedi i na 30 do 40 dana – dok ne prođe grejna sezona.

Alternativna nuklearna struja

Stručnjaci kritički gledaju na takva upozorenja. Ukazuju da se u Ukrajini proizvodi dovoljno struje da bi mogli da se kompenzuju prekidi u radu elektrana na ugalj: „Naše atomske elektrane ne rade pod punim opterećenjem; dva bloka su na rezervi. Imamo čak i previše kapaciteta a treba dodati i dva gigavata koji su ranije isporučivani Krimu", rekla je ekspertkinja za energiju Olha Košarna za DW. Prema njenom mišljenju, hidroelektrane bi, zbog zime sa dosta snega, mogle da proizvode više energije i tako zapuše rupe koje stvara prekid snabdijevanja ugljem.

Zahvaljujući svim tim kapacitetima, ukrajinskim potrošačima ne prijeti nestašica, smatra Denis Sakva, stručnjak za energetiku ukrajinske firme Dragon kapital: „I kada bi u energetskom sektoru bilo uvedeno vanredno stanje, stanovništvo to ne bi osjetilo."

Političke igre moći

Vanredne mjere u energetici su u Ukrajini uvođene još 2014, samo oko toga nije dizana tolika galama kao sada, kaže Viktor Lohacki iz kijevskog istraživačkog centra Razumkov. On smatra da vlada prijeteći vanrednim stanjem zapravo želi da izvrši pritisak na veterane dobrovoljačkih bataljona. „Žele da ih primoraju da odustanu od blokade željeznice – ako ne bude postignuta saglasnost, ne isključujem ni mogućnost nasilnog rješenja."

I političari se slažu sa ocjenama eksperata. Tako Oksana Sirojid, zamjenica predsjednika parlamenta, smatra da su vladine izjave o smanjenju zaliha ulja „manipulatorske". „Znali smo da na taj način žele da izvrše pritisak na one koji drže blokadu. Ali su u stvarnosti zalihe u elektranama mnogo veće", rekla je Sirojidova na jednoj konferenciji za novinare u Kijevu. Ona je istovremeno naglasila da Ukrajina ne smije da postane zavisna od isporuka uglja iz regiona koje ne kontroliše Kijev.