1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukidanje bezviznog režima „najubojitije oružje“ Brisela

2. novembar 2022

Srbiju ne vrijedi uslovljavati prekidom pristupnih pregovora sa EU jer je ulazak u EU realan koliko odlazak na Mars, piše Frankfurter algemajne cajtung. Ali ukidanje bezviznih putovanja u EU je već druga stvar.

https://p.dw.com/p/4Ix3V
EU-Ungarn | Sitz der EU-Kommission in Brüssel
Foto: Yves Herman/REUTERS

U posljednje vrijeme se često čuje optužba da Srbija „po nalogu Rusije pokušava da destabilizuje EU", piše Frankfurter algemajne cajtung.

Podsjeća se na tvrdnju Konstantina Kulea, zamjenika šefa poslaničke grupe Liberala u Bundestagu, koji je naveo da je „srpska Vlada Putinova produžena ruka na Balkanu", a slično je to formulisao i Mihael Štibgen, demohrišćanski ministar unutrašnjih poslova pokrajine Brandenburg.

Naime, oni su tvrdili da Srbija ciljano bez viza pušta u zemlju ljude iz Indije, Tunisa, Burundija ili Kube kako bi ovi otišli u EU i tražili azil. Štibgen je to nazvao „azilantskim turizmom",  koji Srbija podržava. Njemački političari su tražili da se preispitaju pregovori Beograda o pristupanju EU ili novac iz pretpristupnih fondova.

No kako piše Frankfurter algemajne: „Sumnje u Srbiju su razumljive, ali u ovom slučaju neodržive. Svakako ne doprinosi povjerenju to što se balkanska zemlja nije priključila sankcijama protiv Rusije. Ali promašene su optužbe da Srbija po Putinovom nalogu minira EU, tako što podstiče iregularne migracije."

Citirajući opoziciju list navodi da je glavni cilj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da „ojača svoju moć. Teško da će on rizikovati ozbiljan konflikt sa EU, gdje se nalaze daleko najvažnija tržišta i trgovinski partneri Srbije – sve dok njegovo održavanje na vlasti ne zavisi od toga."

Navodeći da EU nije srećna što – povrh 4,5 miliona ukrajinskih izbjeglica – sada preko Srbije stiže i jedan broj migranata iz Indije ili Burundija, frankfurtski list se osvrće na prijetnje koje se zbog toga upućuju Srbiji:

„Upozorenja na moguće zamrzavanje pristupnih pregovora su tupi mač protiv Beograda. Ti pregovori godinama stagniraju. Njihovo prekidanje ne bi ostavilo utiska u srpskom stanovništvu koje je ionako kritično prema EU. Uz to, ni među zagovornicima EU u Beogradu skoro niko više ne vjeruje da je pristupanje EU realno", dodaje se u tekstu. „Jednako tako bi Srbiji moglo da se prijeti zabranom pristupa Marsu."

Ukoliko bi EU ukinula bezvizni režim za građane Srbije za putovanja u Šengenski prostor„to bi jako pogodilo srpsku privredu i stanovništvo koje putuje
Ukoliko bi EU ukinula bezvizni režim za građane Srbije za putovanja u Šengenski prostor„to bi jako pogodilo srpsku privredu i stanovništvo koje putujeFoto: DW/S. Kljajic

Najubojitije oružje u briselskom arsenalu

Drukčije je, piše Frankfurter algemajne, sa temom koju je pomenula evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson – da EU ukine bezvizni režim za građane Srbije za putovanja u Šengenski prostor.

„To bi jako pogodilo srpsku privredu, kao i pretežno urbano stanovništvo koje putuje, ali i vlasti. To je najubojitije oružje u briselskom arsenalu", komentariše list.

Od 2013. u EU postoji mehanizam za tako nešto, recimo za slučaj da iz određene zemlje dođe „znatan i iznenadan" porast broja iregularnih migranata.

Kad bi srpskim građanima opet bile uvedene vize, „mnogi u Srbiji bi se sjetili vremena sankcija, ratova i autokrate Slobodana Miloševića", piše Frankfurter algemajne. „Taj osjećaj izolacije je prilikom ukidanja viza 2009. spao sa zemlje kao teška noćna mora, bio je to pravi preokret. Bijes zbog povratka u tamna vremena usmjerila bi se sigurno i protiv srpske Vlade."

Ali, dodaje list, predsjednik Vučić je već reagovao na upozorenja. U novembru će isteći dva srpska sporazuma o bezviznim putovanjima – sa Burundijem i Tunisom – dok Brisel vrši pritisak da se isto učini sa Indijom.

„Dakle, Evropska unija ipak još ima uticaj na Balkanu jer je viznom liberalizacijom dala nešto što države regiona ne žele da izgube", zaključuje Frankfurter algemajne.

priredio N. Rujević

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu