Ukida se smrtna kazna u Hesenu?
23. oktobar 2018
Ludvig Hilbert je stalno iznova ubadao nožem Doroteu Vajgand. Potom je svojoj žrtvi prerezao grkljan i sakrio leš u šumi u Marburgu. Ovaj obućar nije htio da se oženi svojom trudnom ljubavnicom, ali ni da istrpi sramotu kao otac vanbračnog djeteta. No, ubica je dolijao - a na suđenju je proglašen krivim. Za to je bila moguća samo smrtna kazna i to odrubljivanjem glave.
Na trgu u malom gradu u Hesenu sakupile su se stotine radoznalaca da bi gledale pogubljenje. Vrlo je rasprostranjeno bilo uvjerenje da krv onaga kojem je odsječena glava ima ljekovitu moć. Iskusni dželat Kristijan Švarc je osuđenika skratio za glavu. Bilo je to 14. oktobra 1864. - i tada je u Hesenu posljednji put javno izvršena smrtna kazna.
Hilbertova lobanja se do 1920. nalazila u Marburškom institutu za anatomiju - da bi te godine nestala na misteriozan način. To je već dovoljno čudno, a još čudnija je činjenica da je smrtna kazna i danas predviđena pokrajinskim ustavom Hesena. U godini 2018, više od 150 godina nakon pogubljenja Lidviga Hilberta. Hesenski birači će sada imati priliku da to promijene: paralelno sa izborima, moći će da se izjasne i o reformi Ustava i samim tim - o ukidanju smrtne kazne.
Izmjene Ustava koje su mogle da čekaju
"Školovanje za dželata tada više neće imati smisla", kaže uz osmijeh Jirgen Bancer. Ovaj demohrišćanski poslanik pokrajinskog parlamenta u Hesenu je ubijeđen da će oko 4,4 miliona građana te pokrajine koji imaju pravo glasa jednom za svagda ukinuti dželate. Mada je na saveznom nivou smrtna kazna u Njemačkoj ukinuta još 1949, a savezni zakoni su iznad pokrajinskih: Hesen nema pravo da vrši smrtne kazne.
Prije Hesena je Bavarska 1998. nakon referenduma izbrisala smrtnu kaznu iz svog Ustava. To što je u Hesenu sve potrajalo 20 godina duže, Balcer objašnjava ovako: "Mnogi političari u Hesenu su se dugo plašili da će se baš uoči izbora desiti neki kapitalan zločin. A šta ako građani Hesena budu za očuvanje smrtne kazne? "To je teoretski moguće, ali mislim da se to neće desiti. Vjerovatno svaki deseti birač uopšte zna da ovdje još postoji smrtna kazna.
Građani Hesena će 28. oktobra glasati o ukupno petnaestorim reformskim predlozima - smrtna kazna je jedini pasusu koji bi trebalo da bude obrisan iz Ustava. A 14 izmjena bi trebalo unijeti. Među njima su, na primjer, dječja prava, jednak tretman grada i sela, opredijeljenje za Evropsku uniju. Hesenski ustav bi jednostavno trebalo da postane moderniji", kaže Jirgen Balcer.
Prije 50 godina - nove diskusije
Jedna od posljednjih pogubljenih osoba u Zapadnoj Njemačkoj je bio mehaničar Ričard Šu - presudila mu je giljotina i to 18. februara 1949. U Zapadnom Berlinu je 11. maja 1949. pogubljen pljačkaš i ubica Bertold Vemajer. Dvije godine kasnije, 7. juna 1951, sedmorica osuđenih njemačkih ratnih zločinaca su obješeni u bavarskom Landzbergu, u jednom vojnom zatvoru SAD. U DDR je ubica djece Ervin Hagedorn bio posljednji pogubljeni civil, i to 15. septemba 1972, a posljednji državni službenik nad kojim je izvršena smrtna kazna bio je špijun Štazija Verner Teske.
A posljednji njemački dželat? Johan Rajhart, koji je u vrijeme nacista pogubio više od sto boraca pokreta otpora, umro je 26. aprila 1972. u bavarskom Dorfenu - siromašan i prezren. Kada su početkom 60-ih, poslije jedne serije ubistava taksista u Zapadnoj Njemačkoj ponovo postale glasne pristalice smrtne kazne (među kojima je bio i kancelar Konrad Adenauer), Rajhart se tome odlučno usprotivio. Sa komentarom: "Ne razumijem Adenauera, nikad to ne bih ponovo učinio!"